Intervju

Nadim Ilahi za "Nezavisne": MMF nije budžetska policija

Nadim Ilahi za "Nezavisne": MMF nije budžetska policija
Foto: N.N. | Nadim Ilahi: MMF nije budžetska policija
Dejan Šajinović

U BiH bi svi trebalo da se uzdrže od političke retorike koja izaziva nestabilnost. Uzalud sve reforme ako investitori nemaju osjećaj stabilnosti, rekao je Nadim Ilahi, šef Misije Međunarodnog monetarnog fonda za BiH.

"Da bi potencijal bio oslobođen, investitori moraju imati uvjerenje da se politički i regulatorni okvir u BiH neće dugoročno mijenjati. Zato bi se trebalo uzdržati od političke retorike koja izaziva nestabilnost", rekao je on u intervjuu za "Nezavisne novine".

NN: Čini se da smo uspjeli dosta uraditi u konsolidaciji bankarskog sektora, finansiranju infrastrukture itd, ali stalno se spominje da u BiH nema dovoljno političke volje. Ima li političke volje u BiH za reforme?

ILAHI: Pitanje političke volje uvijek se pojavljuje kada zemlja mora preduzeti teške reforme. A BiH ima velike potrebe u brojnim područjima. Međutim, ja želim ukazati na napredak koji je postignut. I reforme koje ste spomenuli u pitanju zahtijevaju političku volju. Jeste bilo kašnjenja, ali vlasti su usvojile Zakon o akcizama i oslobodile novac za investicije u infrastrukturu. Bilo je političke volje da se u entitetima smanje plate u javnom sektoru. Političke volje bilo je i kad su entiteti usvojili novo radno zakonodavstvo. Što se tiče banaka, urađene su četiri od pet reformi, koje su značajno unaprijedile bankarski sistem. Očigledno, za sve to je potrebna politička volja. Kao što smo istakli u izvještaju, sada treba unaprijediti kvalitet javne potrošnje - smanjiti nivo plata i tekuću potrošnju te povećati potrošnju na infrastrukturu. Nije dovoljno samo smanjiti potrošnju, to treba da bude održivo dugoročniji period. To će svakako zahtijevati političku volju, jer će neki ljudi ostati bez posla ili će im plate biti zamrznute.

NN: Mislim da će politička volja biti istinski testirana kada bude trebalo davati otkaze ili rezati plate, jer je javni sektor važan za stranke, budući da im obezbjeđuje glasove na izborima. Kako će se to odraziti?

ILAHI: Razumijem, ali postoji jasan razlog zašto ovo treba uraditi. Ako građanima objasnite da susjedne zemlje pružaju bolju javnu uslugu za isti novac, onda postoji racionalan razlog šta time želimo postići. U BiH želimo da vidimo debatu o tome šta građani plaćaju za uslugu koju dobijaju. Željeli bismo da politika, novinari, nevladine organizacije objasne ljudima zašto su javne usluge toliko skupe u BiH.

NN: U izvještaju koji ste spomenuli stalno se spominju politički rizici koji otežavaju dolazak stranih investitora. Vi, znači, prepoznajete ovaj problem?

ILAHI: Svako u BiH prepoznaje taj problem. Politička temperatura u zemlji je veoma visoka i to sprečava investitore da se dugoročno opredijele. Mi uopšte ne sumnjamo u veliki potencijal koji BiH ima. Da bi taj potencijal bio oslobođen, investitori moraju imati uvjerenje da se politički i regulatorni okvir u BiH neće dugoročno mijenjati. Zato bi se trebalo uzdržati od političke retorike koja izaziva nestabilnost. Uzalud sve reforme ako investitori nemaju osjećaj stabilnosti.

NN: Mnogi u BiH su zabrinuti da će vlasti novac od MMF-a iskoristiti kao vjetar u leđa za uspjeh na narednim izborima. Može li MMF to preduprijediti?

ILAHI: MMF nije budžetska policija. Mi ne možemo govoriti kako će se trošiti koja stavka u budžetima. Mi možemo raditi s vlastima na programima koji će popraviti stanje u finansijama i ako postoje neracionalni troškovi da pomognemo da se to pitanje riješi. Na primjer, pitanje neplaćenih obaveza. Mi vjerujemo da treba donijeti sistemske mjere kako bismo spriječili curenje novca. Recimo, jedan od načina kako su partije koristile javni sektor je kako se zapošljava u javnom sektoru. Po tom pitanju uspjeli smo nešto popraviti. Na nivou centralnih vlasti već godinama nema povećanja troškova na plate. Međutim, i dalje postoje slabosti, posebno kad se radi o javnim preduzećima.

NN: U izvještaju spominjete i prodaju javnih telekom operatera. Da li je to preporuka, naredba ili savjet?

ILAHI: Mi ne dajemo eksplicitne preporuke vlastima šta da urade. Mi želimo da usluge koje javna preduzeća pružaju poreske obveznike ne koštaju previše. Ako preduzeća počnu gomilati gubitke, onda imamo problem. Onda mi kažemo - možete dovesti profesionalni menadžment, a ako to ne možete, onda razmotrite opciju privatizacije pod određenim uslovima. Isto je i s telekom operaterima. Želja je da oni donose vrijednost korisnicima. Telekomunikacioni sistem potencijalno može imati velike prihode, ali ako loše upravljate njima, onda je to veliki problem. Mi samo želimo da izbjegnemo situaciju da ta preduzeća postanu fiskalni rizik, a ne da insistiramo na privatizaciji. Mi kažemo, treba bolja efikasnost, a na vama je da vidite kako to postići.

NN: Mnogi u BiH smatraju da su međunarodne institucije natjerale naše vlasti na reforme. Ovo pitam zato što nijedna javna reforma nije moguća ako javnost nema barem načelno ideju zašto je dobro da se ona sprovede.

ILAHI: Mislim da ste ovo pitanje postavili u kontekstu akciza i da je, kako neki kažu, BiH izgubila suverenitet. Hajde da malo pobliže vidimo o čemu se radi. Na početku izvještaja govorimo o kvalitetu infrastrukture. Prva mapa koja se tamo nalazi pokazuje gdje je BiH u poređenju s okolnim zemljama i s EU. Po toj mapi čini se da BiH ima najgoru infrastrukturu u regionu. To znači sljedeće: ako ne investirate u tu infrastrukturu danas, možete biti sigurni da za pet ili deset godina nećete moći ostvariti rast koji priželjkujete. Budite sigurni da će biti manje zaposlenosti, a da će mladi ljudi napuštati BiH u još većem broju. Namjera je bila da pokušamo skrenuti debatu sa "sada" na "sutra", dakle gdje želimo biti.

Bankarski sektor ostaje u nadležnosti entiteta

NN: U RS se vodi rovovska bitka oko toga da li je Vlada RS u pismu namjere predala entitetske nadležnosti u pogledu kontrole banaka Centralnoj banci BiH. Vi ste najbolja osoba na svijetu da da odgovor na ovo pitanje.

ILAHI: Kratak odgovor je - ne. Svima koji tako kažu preporučujem da pogledaju prethodni Zakon o bankama i Agenciji za bankarstvo i uporede s ovim što imamo sada. Neka nam pokažu gdje je došlo do prenosa nadležnosti. Ove reforme smo sproveli veoma pažljivo da obezbijedimo da se poštuje ustavna struktura u zemlji. Poštovanje ustavnog uređenja BiH je naša obaveza. MMF-ov pravni tim je pažljivo proučio sve predložene mjere kako nigdje ne bi došlo do ugrožavanja ustavnog sistema. Mnogo takvih komentara dolazi od onih koji nemaju dovoljno saznanja o tome šta se nalazi u zakonima. Došlo je do nekih novih funkcija, koje se samo na prvi pogled mogu činiti kao prenos ovlaštenja. Na primjer, sada uvodimo sistemski nadzor zato što je cijeli bankarski sistem u BiH međusobno povezan i rizik jedne banke može se preliti na cijeli sistem. To se može desiti svuda, kao što se dešavalo u Americi i Evropi. I zato smo željeli da CB BiH i entitetske agencije za bankarstvo mogu bolje paziti na stabilnost sistema. I zato nam je potreban nadzor koji može svima ukazati gdje su potencijalni problemi. I sve što smo uradili jeste da smo dali CB alat kojim može sprovesti taj nadzor, a agencije onda preduzeti neophodne mjere. To nije prenos nadležnosti, jer sve nadležnosti i dalje ostaju unutar entitetskih agencija.

STOP!

nije sloboda govora

zalbe.vzs.ba

Govor mržnje je krivično djelo!

huškanje, diskriminacija, prijetnje i uvrede po nacionalnoj, vjerskoj, rodnoj ili bilo kojoj drugoj osnovi

neće biti tolerisane

na našem portalu

Komentare na ovu vijest mogu postaviti samo prijavljeni čitaoci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije