Nikola Špirić: Negiranjem eniteta, negira se država

Dejan Šajinović - 29.06.2012 20:50
Nikola Špirić: Negiranjem eniteta, negira se država

U BiH je stala oružana borba, ali politički rat za zamišljenu državu i dalje traje, a međunarodni centri moći se griju na krizi koju sami prave, rekao je Nikola Špirić, ministar finansija i trezora BiH.

"Vi imate jurišanje na Dejtonski sporazum. To je vođenje rata, samo na drugi način. U BiH je stala oružana borba, a onda je nastavljen politički rat za zamišljenu državu", rekao je Špirić.

Prema njegovim riječima, borba koju međusobno vode SDP i SDA će koštati sve građane BiH, a cijenu će, kako smatra, platiti i RS. Mišljenja je da se SDA grčevito bori za opstanak u vlasti jer je to stranka koja je učestvovala u pripremama rata, u ratu i poslijeratnoj obnovi, a sad se boji da se lepeza svih tih ružnih stvari ne otkrije. Pritom, kako navodi, saveznici su im isti međunarodni centri moći.

Zabrinut je, kako ističe, radikalizmom koji nekontrolisano ulazi u strukture, ali i političkim elitama, za koje tvrdi da ne vode, već da su navođene.

"Jedna zemlja u kojoj se tako snažno sukobljavaju američki, evropski, ruski i turski interesi kao u BiH je zemlja beznađa. Zemlja u kojoj se tako snažno prepliću ti interesi nikad nije bila zemlja prosperiteta dok se ti centri ne usaglase, takva zemlja liči na razapetu strvinu", rekao je Špirić.

Navodi da je, što se više priča o multietničkoj BiH, ona sve podjeljenija zemlja.

"Bojim se da za desetak godina međunarodni moćnici ne kažu 'pa vidite, mačka i miš ne mogu da žive zajedno'. Partije iz RS ne mogu da sarađuju sa partijama iz FBiH, a ove ne mogu s partijama iz RS. Šta je pragmatizam? Podjela", navodi Špirić.

NN: Jedni kažu da je Globalni fiskalni okvir odličan, a drugi da je čista katastrofa. Gdje je istina?

ŠPIRIĆ: Da smo usvojili budžet od dvije milijarde maraka, SDA bi opet bila protiv jer oni budžet doživljavaju kao predizbornu borbu. Mi smo 2011. godine usvojili budžet na nivou izvršenja u iznosu od 905 miliona. Iz FBiH su bile priče da ukoliko ne bude zahvatanje od indirektnih poreza od 900 miliona biće ugrožena država itd. A 2011. smo završili sa zahvatanjem od 675 miliona. Nijedna plata nije kasnila, nijedan projekat nije bio ugrožen, a sve institucije finansirane. Formirana je logika: što više novca na državnom nivou, više je države. To je glupost. Budžet za 2012. godinu je dovoljan da isfinansiramo sve, uključujući i popis stanovništva i Zakon o državnoj pomoći, lokalne izbore i uređenje granica nakon ulaska Hrvatske u EU. Postoje mnoga mjesta za uštede. Zašto BiH mora imati diplomatsko-konzularno predstavništvo u svakoj zemlji? I velike zemlje nerezidentno pokrivaju manje države. Prostora za uštede ima i u Oružanim snagama. Što se tiče naše bezbjednosti, sasvim je svejedno imamo li 10.000 ili 6.000 vojnika. NATO standard nije samo broj vojnika nego i opremljenost vojnika. Mogli bismo ostvariti uštedu od 50 do 100 miliona da imamo 6.000 vojnika koji mogu učestvovati u međunarodnim misijama i pomagati ako, ne daj bože, dođe do elementarnih nepogoda u zemlji. To je za mene briga o državi. Ali kad to predstavim kažu on je protiv države. Velika je razlika između entitetskih i državnog budžeta. Budžet na nivou BiH nije ni razvojni niti socijalni. On je administrativni. A razvojna i socijalna funkcija budžeta se ostvaruje kroz entitetske budžete. Zato mislim da je dobro da smo usvojili budžet za 2012. godinu. Država bi morala da pokaže solidarnost sa drugim nivoima. Mislim da smo na ovom budžetu blizu te logike.

NN: Sindikati, Granična policija itd. nezadovoljni su tim mjerama, prijeti se, pljušte optužbe. Jeste li očekivali takvu reakciju?

ŠPIRIĆ: Poštujem sindikalnu borbu. Niko ne voli da mu se smanjuju plate. U svim zemljama se rasprave o smanjenju budžeta vode uz povišenu političku temperaturu. Ja to mogu da razumijem. Samo bih volio da se rasprave vode na bazi argumenata i činjenica, a ne na bazi podmetanja. Mislim da smo mi imali dijalog i da smo došli do dogovora. Nema razloga da ti ljudi štrajkuju. Primanja graničnih policajaca su veća nego policajaca u RS. Nije bilo niti zastoja na granici, više su to bili ti pojedini ljudi iz Sindikata koji su za metu našli ministra finansija, pa me optuživali da primam nadoknadu, pa da sam tražio da neko lice s potjernice pređe granicu i tako dalje. Mislim da je to bila neka uzaludna borba iza koje je stajala neka politička opcija koja je u sukobima sa SDP-om. Kad nisu mogli međusobno da se obračunavaju onda su se okrenuli prema ministru finansija. Naprosto, granični sindikat je odustao od borbe za socijalna prava. Oni su ušli u lični obračun s ministrom finansija. To nije moj budžet. To je budžet koji je predložilo Predsjedništvo, a usvojio parlament. Žao mi je što su ušli u lični obračun. Ja sam kao ministar odlučio da svoje pravo ne tražim preko medija nego kroz institucije BiH. Ali uštede su neminovne. Sjećate se da sam kad sam došao pred zgradom zatekao vojnike koji sa 35 godina treba da idu u penziju, dok u Evropi žele da pomjere granicu za penzionisanje na 70 godina, a Amerika čak na 80. To nije logično.

NN: Drugi dio priče o budžetu je odnos između SDP-a i SDA.

ŠPIRIĆ: Ja sam mislio da ćemo o budžetu raspravljati na bazi argumenata. SDA je budžet koristila u obračunu sa SDP-om. Moram da kažem da se SDP ponašao državno odgovorno. Svi su bili svjesni da je najgore za državu da opet bude pod privremenim finansiranjem. Ali logika nije na strani politike SDA. Kako je moguće da smo u 2011. uz budžet od 905 miliona imali prenos sredstava preko 30 miliona? Činjenice demantuju tvrdnje SDA. Mislim da su ovi ljudi koji su to zastupali, kao što je moj zamjenik, nanijeli političku štetu SDA i BiH, a kažu da se zalažu za BiH. Ovaj budžet je iskorišten za sukobe koji znače zastoj za BiH. Mislim da ovo nikom ne odgovara. Ni FBiH ali ni RS, koja plaća cijene tog sukoba. Nama treba stabilna vlast na svim nivoima.

NN: Postoji li opasnost da BiH uđe u ozbiljnu političku krizu ako se SDA odluči na blokade?

ŠPIRIĆ: Od Dejtona naovamo ne postoji nijedan sekund da BiH nije bila u krizi. BiH je projekat latentne krize, u kojoj su svi bitniji nego što su to politika i političari u BiH. To je jedna virtuelna situacija koja je kreirana. S obzirom na sve što smo svi prošli, to bi trebalo da bude poziv da sjednemo i razgovaramo, da se otvori dijalog o svim izazovima i da se u BiH ne vodi politika negacija. Politika negacije entiteta rezultira politikom negacije države. U takvoj situaciji se potiru svi dobri rezultati koje smo postigli od Dejtona.

NN: Predviđate li zaoštravanje ove krize vlasti ili ipak neko rješenje?

ŠPIRIĆ: Mislim da će se ipak korak po korak ova kriza morati završiti. Ali nije dobro što to već toliko dugo traje. Pretpostavimo da se završi do konca jula. Avgust su odmori, septembar predizborna kampanja, oktobar izbori i onda postizborna priča. Naredna godina opet priprema za parlamentarne izbore. Mi smo nepovratno izgubili vrijeme u nekim sukobima. Teško se oduprijeti argumentima ako postoji nova parlamentarna većina da želite biti faktor koji će opstruisati novu parlamentarnu većinu. Korektnije je da budete opozicija i da onda govorite šta mislite da je dobro, a šta nije dobro. SDA je partija koja je 20 godina na vlasti, koja je učestvovala u pripremama rata, u ratu i poslijeratnoj obnovi i naprosto se boji da se ta lepeza svih tih ružnih stvari ne otkrije i da se ne bude plaćala cijena. Dugo su na vlasti i teško im je vratiti se u opoziciju i odreći se svih benefita, ne samo materijalnih. Ali ne vidim razloga za toliko grčevitu borbu za vlast. Nova parlamentarna većina mora preuzeti odgovornost za procese koji dolaze. Mislim da će sudar ove dvije jake političke partije, rezultirati formiranjem nove parlamentarne većine. Naravno, ovo može potrajati, ovo je BiH, zemlja latentne nestabilnosti na koju utiču stranci. Vidite, i jedna i druga strana imaju iste saveznike - moćne centre koji se griju na ovakvoj krizi.

NN: Pominjete latentnu krizu. Da li je sve ovo što se dešava u BiH uzrok ili posljedica te latentne krize? Da li sam sistem u BiH generiše krizu?

ŠPIRIĆ: Ukoliko smo svi legalisti i poštujemo Dejtonski sporazum, onda ne bismo smjeli biti u ovoj situaciji. Ali dok postoje opcije koje ne priznaju Dejtonski sporazum i koje žele da grade zamišljenu državu, a ne ustavom definisanu državu, ova situacija može biti i uzrok i posljedica. Mnoge evropske zemlje su nastale na bazi međunarodnih mirovnih sporazuma koje nikada nisu dovodili u pitanje. A kod nas? Pa ako u neku kuću jedan dan udari traktor, drugi dan padne cigla, pa onda treći dan isto, na kraju se sruši kuća. Vi imate jurišanje na Dejtonski sporazum. To je vođenje rata, samo na drugi način. U BiH je stala oružana borba, a onda je nastavljen politički rat za zamišljenu državu.

NN: Da li se onda i ova priča može shvatiti kao napad na Dejton?

ŠPIRIĆ: BiH je i 20 godina poslije Dejtona još međunarodna laboratorija. Poligon za projekte izvan BiH. Nažalost, u jugoistočnoj Evropi mnoge stvari još nisu riješene. Zato do nas dopiru poruke izvana da u BiH nisu mogući globalni sukobi nego neki latentni lokalni sukobi. Bojim se da se oni koji planiraju ovakve projekte pomjeranja granica igraju vatrom. Ovdje ne postoji blago pomjeranje. Svako pomjeranje granica svuda, a pogotovo na Balkanu, praćeno je velikim nesrećama. Ovakve poruke izvana zato moramo shvatiti kao upozorenje, da sjednemo za sto i da razgovaramo o svim izazovima koji stoje pred BiH i regionom. Bojim se da na ovom prostoru još ništa nije riješeno. Evropa ima dvije neuralgične tačke - Kosovo i BiH. Evropa nikad nije naučila da rješava te neuralgične tačke koje su bačene na evropsku trpezu. Mi imamo nesreću da smo rođeni na takvom prostoru.

NN: Može li evropski put biti rješenje za BiH?

ŠPIRIĆ: Globalna ekonomija se kroji daleko od nas. Male zemlje poput nas moraju voditi politiku prilagođavanja. Mi smo iz politike sukoba izvukli deblji kraj. Volio bih da smo tu lekciju zauvijek naučili. Međunarodni centri moći sve su izvitoperili. Ono što je standard vani nije standard ovdje. Ono što su oni uradili i BiH i drugim zemljama, koje se nesretne trude da ispune uslove i postanu članice EU, je da pokušavaju da to dostignu na anticivilizacijskim vrijednostima. Oni ovdje sve žele korumpirati i kriminalizirati. Stvaraju hibridne sisteme, vrijednosti koje to nisu se nameću kao vrhunske vrijednosti. Postoji neka vrsta dekadencije kroz koju se želi upravljati na ovim prostorima. Mislim da je to projekat koji je u završnoj fazi.

NN: Niste prorok, ali možemo li predvidjeti narednih desetak godina za BiH, ako nastavimo ovako?

ŠPIRIĆ: Kada bi bilo više odgovornosti za rješavanje zajedničkih izazova, onda bi i evropski put, koji po mom mišljenju nema alternative, išao lakše. Nisam siguran da se ide u tom pravcu. Mislim da se kroz uticaje izvana taj krvotok svih struktura lagano mijenja. Ne bi me čudilo da se riješi problem Izraela i Palestine, a da se taj problem pojavi ovdje. Što se više priča o multietničkoj BiH, ona je sve podjeljenija zemlja. Bojim se da za desetak godina međunarodni moćnici ne kažu "pa vidite, mačka i miš ne mogu da žive zajedno". Partije iz RS ne mogu da sarađuju s partijama iz FBiH, a ove ne mogu sa partijama iz RS. Šta je pragmatizam? Podjela. Ja mislim da će nam taj radikalizam koji ulazi nekontrolisano u strukture svima nanijeti nesagledive posljedice ako ga ne postanemo svjesni. Bojim se da će nam biti ugrožen i evropski put. A ovdje nisu formirane elite koje vode. To su navođene elite. Što je zaoštrenija finansijska kriza, to bi trebalo da bude poziv za jači zajednički odgovor. Ali ovdje nema te volje. Ja to mogu da razumijem. Ovdje ljudi nisu četiri godine jedni drugima dijelili kolače nego su se strpljivo međusobno ubijali. Da li smo mi došli do toga šta je to vezivna nit koja nas sve može povezati? To nije da neko kaže da svi moraju podlijegati vrijednostima samo jednog naroda. Mi unutar BiH moramo dati odgovor na budućnost ove zemlje i dati jedinstven odgovor. Ali mi do te vizije ne možemo doći. Civilizacijski narodi se na civilizacijski način raziđu. Mi niti želimo da živimo zajedno niti da se raziđemo zajedno. Mi smo prišli jednoj vrsti mazohizma. To nije formula uspjeha. Ali ovo stanje zadržava pažnju dijela međunarodne zajednice, koja je na nesreći BiH izgradila svoje karijere i dobra radna mjesta. Njima nigdje na svijetu ne bi bilo ljepše. Ne mislim da međunarodne institucije treba da odu iz BiH, mi želim da budemo dio integrisanog svijeta, ali sam za to da mi radimo, a da nam oni samo pružaju dobru uslugu. Jedna zemlja u kojoj se tako snažno sukobljavaju američki, evropski, ruski i turski interesi kao u BiH je zemlja beznađa. Zemlja u kojoj se tako snažno prepliću ti interesi nikad nije bila zemlja prosperiteta dok se ti centri ne usaglase, takva zemlja liči na razapetu strvinu.

NN: To što govorite je jako pesimistično... Šta onda savjetujete mladom čovjeku sa diplomom u džepu?

ŠPIRIĆ: Priče da mladi ljudi imaju budućnost van BiH nisu dobre. Nema nigdje lakog uspjeha. Za svaki uspjeh čovjek mora da se izbori. Treba se boriti da dođemo do standarda da mladi čovjek u Banjaluci, Sarajevu ili Mostaru bude jednako uspješan kao i u Parizu i u Bonu. Ali to je proces u kojem će se potrošiti mnoge generacije.

NN: Znači, kriza će, po Vašem mišljenju, trajati još generacijama?

ŠPIRIĆ: Pa da, ali ja mislim da je obrazovni sistem u BiH urušen. Osveta lošeg obrazovanja će trajati stotinak godina. Ovdje još imamo recidive starog obrazovnog sistema, koji je bio dobar i ti ljudi su mogli biti uspješni i vani. Ratovi se i vode da se uzme zdrava populacija i to je i bio jedan od ciljeva. Sve što je bilo talenata na prostoru bivše Jugoslavije je otišlo odavde. Dobro obrazovanje bi trebalo da zanovi tu sivu masu, ali su se majstori potrudili da imamo loše obrazovanje.

Ne bih volio da vlast uljulja SNSD

NN: Kakav uspjeh SNSD očekuje na lokalnim izborima?

ŠPIRIĆ: SNSD mora biti svjestan i snage i odgovornosti. Ako bude, imaće dobar rezultat. Ono što nije dobro je što se nameće princip "glasaj protiv". I to je projekat koji je došao izvana. Ako budemo svjesni tog izazova, dobićemo izbore. Ne bih volio da nas vlast uljulja. Vlast mora dobro da vodi računa o interesima građana i ovo će biti naša provjera. Ali mislim da ćemo i nakon lokalnih izbora biti najjača politička partija. Ako je išta spasilo RS to je bio SNSD, uz sve njegove slabosti. To će birači i ovaj put, nadam se, nagraditi pobjedom.

Kasumović se bori za vlastitu poziciju

NN: Kako komentarišete odlazak vašeg zamjenika Fuada Kasumovića u Iran bez zvaničnog odobrenja institucije?

ŠPIRIĆ: Najradije ne bih komentarisao. Očekivao sam da ću u zamjeniku dobiti čovjeka s kojim ću sarađivati u interesu institucija i građana BiH. On je nažalost u konfliktu ne samo sa mnom nego najčešće u konfliktu sa sobom. Došli smo sad u situaciju da u sukobu između SDA i SDP-a on mora da se bori za vlastitu poziciju. Žao mi je da ne shvata da njegove i moje posjete podliježu državnom protokolu. Ja nisam mogao potpisati nalog za put i njegova posjeta je time bila u privatnoj režiji. On je svojim činom doveo u zabunu bitne ljude u Iranu. To nije u interesu BiH i takvim neodgovornim ponašanjem svi u BiH već dugo plaćamo veliku cijenu. Vjerujem da će kolega Kasumović iz ovog izvući pouku. Volio bih da do ovog nije došlo.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Ostali naslovi

  • Renco Davidi: Ima nade za most kod Gradiške

    19.12.2014 22:00 - Dejan Šajinović

    Da BiH nije zaostajala za svojim susjedima pitanje izgradnje mosta kod Gradiške moglo je biti riješeno drugačije, rekao je Renco Davidi, otpravnik poslova Delegacije EU u BiH.

  • Dejvid Bart: Korupcija rak koji izjeda BiH

    18.12.2014 21:00 - Dejan Šajinović

    BiH treba tužioce koji posjeduju vještine i hrabrost da krenu u procesuiranje teških slučajeva korupcije i pokažu građanima da štite njihove interese, rekao je Dejvid Bart, direktor USAID-a BiH.

  • Šefik Džaferović: BiH ima šansu da se izvuče iz blokade

    17.12.2014 21:00 - Almedin Šišić

    Šefik Džaferović, potpredsjednik SDA i dugogodišnji poslanik, imenovan je za predsjedavajućeg novog saziva Predstavničkog doma parlamenta BiH.

  • Kristijan Helbah: Članstvo u EU i Rusija se ne isključuju

    16.12.2014 20:00 - Dejan Šajinović

    Evropski put BiH ne isključuje dobre odnose sa Ruskom Federacijom, rekao je Kristijan Helbah, njemački ambasador u BiH, čija je zemlja ko-autor najnovije njemačko-britanske inicijative za BiH, od koje se puno očekuje.

  • Pamer: Zavrnuti finansijske slavine ako BiH ne ispuni obaveze

    13.12.2014 12:59 - Dejan Šajinović

    Ukoliko političke strukture u BiH ne ispune svoje obaveze koje proizlaze iz njemačko-britanske inicijative, treba uskratiti novac međunarodnih finansijskih institucija za BiH, rekao je Martin Pamer, austrijski ambasador u BiH.

  • Čović: Nagrada mi je dokaz da je moj put ispravan

    12.12.2014 21:07 - Uroš Vukić

    Dr Dragan Čović, novoizabrani hrvatski član Predsjedništva BiH, predsjednik Hrvatskog narodnog sabora, krovne institucije bh. Hrvata i predsjednik HDZ BiH, proglašen je za ličnost godine u izboru "Nezavisnih novina".

  • Goran Salihović: Mnogima smeta ovo što radimo

    05.12.2014 22:00 - Mirsada Lingo-Demirović, Foto N. Uglješa

    Ne postoje nesporazumi na relaciji Tužilaštvo BiH - Sud BiH jer svi postupaju u skladu sa zakonom, izjavio je Goran Salihović, glavni tužilac Tužilaštva BiH.

  • Adil Osmanović: Ne bih odbio kandidaturu za mandatara

    03.12.2014 22:00 - Almedin Šišić

    Adil Osmanović, potpredsjednik SDA i drugi ključni čovjek ove stranke, jedan je od najozbiljnijih kandidata za novog državnog premijera.

  • Srebrenka Golić: Nema novih rokova za legalizaciju

    03.12.2014 08:15 - Dejan Tovilović

    Do isteka roka za podnošenje zahtjeva za legalizaciju bespravno izgrađenih objekata ostalo je još pola godine, a Srebrenka Golić, ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, u intervjuu za "Nezavisne" kaže da je vrijeme da se podvuče crta, uradi analiza i utvrde dalji pravci djelovanja.

  • Mur: Među političarima više zajedničkog nego u prošlosti

    01.12.2014 22:00 - Nihada Hasić, Foto N. Uglješa

    Zbog pune pažnje međunarodne zajednice, inicijative EU i saznanja da građani BiH nisu zadovoljni, vjerujem da će vlasti biti brže formirane, da će biti stabilnije i praktičnije, kaže Džonatan Mur, šef Misije OSCE-a u BiH.

  • Mutabdžija: Pojedini udžbenici preobimni i puni grešaka

    30.11.2014 21:30 - Bojana Vasić, Foto A. Čavić

    Goran Mutabdžija, ministar prosvjete i kulture RS, u intervjuu za "Nezavisne novine" kaže da je tačno da su pojedini udžbenici teški i napisani jezikom koji je nerazumljiv učenicima, ali da se već radi, a u narednom periodu će se još više raditi da takvi problemi budu uklonjeni.

Oglasi za posao

Newsletter

Registrujte se na besplatni newsletter.

Svako jutro najvažnije vijesti.

Upišite vašu e-mail adresu:

Delivered by FeedBurner

Mali oglasi

Predajte male oglase putem mobilnog telefona 065 1314! Uputstvo.