Institucije BiH treba da unaprijede transparentnost, o čemu govori i nedavni izvještaj revizije učinka koju je obavila naša kancelarija, kaže Ranko Krsman, zamjenik glavnog državnog revizora.
U intervjuu za "Nezavisne" Krsman poručuje da je Uredu za reviziju neophodno osigurati punu finansijsku, organizacijsku i funkcionalnu nezavisnost od uticaja izvršne vlasti.
NN: Pred novim Uredom državne revizije nesumnjivo je veliki posao budući da je sama revizija po značaju možda i najbitniji službeni korektiv vladanju i institucionalnom finansijskom poslovanju. Šta je prvo čime ćete se pozabaviti, kao novi tim revizora?
KRSMAN: U pravu ste, revizija javnog sektora je u svim demokratskim državama najbitniji službeni korektiv vladanju i institucionalnom finansijskom poslovanju. Njena uloga, kad govorimo o finansijskoj reviziji, je da ukaže na propuste i nedostatke u finansijskom upravljanju, da na osnovu provedenih revizija da svoje mišljenje, ali i da da preporuke čijom bi se implementacijom takvi propusti i nedostaci ispravili - te preporuke i njihova realizacija su i osnovni korektivni mehanizam kojim revizija raspolaže. Mi ne možemo u potpunosti biti zadovoljni stepenom realizacije naših preporuka, koja se kreće od 50 do 60 posto. Zanimljivo je da je najveći broj preporuka koje se realizuju među preporukama u kojima institucije mogu da djeluju i propuste isprave same. S druge strane, najmanje realizovanih preporuka je onih koje su sistemske prirode, a koje zahtijevaju zajednički angažman više institucija, pa čak i kombinovano djelovanje izvršne i zakonodavne vlasti. Ono na čemu treba nastaviti raditi u Kancelariji za reviziju jeste finansijska revizija, ali i jačanje revizije učinka.
NN: Uvriježeno je mišljenje da su prethodni glavni državni revizor Milenko Šego i njegova ekipa dobro radili svoj posao, ali da to nije imalo previše efekta. Vjerujete li da je moguće bilo šta promijeniti kako se ne bi stvarao dojam o dobrom revizorskom radu kao uzaludnom poslu?
KRSMAN: Nesporno je da se Kancelarija za reviziju u proteklih petnaestak godina razvila u respektabilnu instituciju koja je doprinijela da se unaprijedi ukupno stanje u pogledu finansijske discipline i upravljanja javnim novcem. Reći ću samo da je niz zakona i podzakonskih akata usvojen upravo na osnovu nalaza i preporuka revizije. Doduše, nekad je Kancelarija te preporuke bila prisiljena ponavljati i iznova na njih skretati pažnju, ali nipošto ne možemo tvrditi kako rad revizije ne daje efekta. Revizija je proces konstantne izgradnje finansijske discipline, odnosno sistema domaćinskog i efikasnog upravljanja javnim sredstvima, i tu je da se institucije koje revidira nikada ne bi opustile i da bi stalno radile na poboljšanju načina na koji se troši javni novac, a trošenje javnog novca je uvijek osjetljivo pitanje. Da nije tako neke zemlje u kojima je finansijsko upravljanje dovedeno na visoki nivo ne bi ni imale potrebu za revizijom javnog sektora, što nije slučaj. U tu svrhu Kancelariji treba obezbijediti punu finansijsku, organizacijsku i funkcionalnu nezavisnost, odnosno obezbijediti da izvršna vlast ne može imati upliva u njen rad.
NN: Ima li istine u stvorenoj percepciji u javnosti kako institucije sistema i pojedinci štite jedni druge?
KRSMAN: Takvu percepciju, ukoliko postoji, institucije definitivno moraju mijenjati, a to mogu uraditi tako što će povećati realizaciju preporuka revizije i o tome transparentno obavještavati javnost. Jednako tako bi trebalo transparentnije prikazivati informacije koje se tiču njihovog finansijskog poslovanja i rezultata rada. Mediji, kao i zainteresovani građani, takođe igraju važnu ulogu u ovom procesu, konstantnim insistiranjem na dobijanju ovakvih informacija i njihovom objavljivanju jer se ovakva percepcija može izmijeniti, prije svega, većim uvidom javnosti u rad institucija.
NN: Kako komentirate podatak da se čak polovina državnog budžeta troši netransparentno?
KRSMAN: Nisam siguran kojim podacima raspolažete, s obzirom na to da oko 57 posto budžeta institucija BiH čine plate zaposlenih koje se isplaćuju kroz centralizovani sistem obračuna. Činjenica jeste da institucije BiH treba da unaprijede transparentnost, a o tome govori i nedavni izvještaj revizije učinka koju je obavila Kancelarija na temu transparentnosti rada institucija.
NN: Gospodin Šego je ustvrdio jednom prilikom da je "čisto" svega 7,48 posto ukupnog budžeta institucija BiH. Šta Vama to govori?
KRSMAN: Radi se, dakle, o postotku budžeta koji su koristile institucije, najčešće one "male", koje i imaju manji budžet, a koje su dobile "čisto pozitivno" mišljenje, bez većih zamjerki revizije. Znate, pokušaću plastično da kažem; kad student zbog jednog ispita padne cijelu godinu, ne može reći: "Ma znaš, ja sam položio sve ispite, osim baš tog jednog". Tako je i ovdje - kod ostatka budžeta - a odnosi se na veće, složenije institucije, s velikim budžetima, kod kojih je teže obezbijediti realizaciju preporuka u kraćem periodu, riječ o procentu budžeta koji je izdvojen za institucije koje su dobile modifikovano mišljenje. A dobile su ga najčešće zbog jedne ili dvije stavke zbog kojih je revizija dala rezervu na mišljenje ili na njih skrenula pažnju.
NN: Hoće li iko ikad odgovarati za finansijske nepravilnosti, za korupciju, pa i kriminal? Vjerujete li da će Tužilaštvo BiH bilo kada reagirati na sve silne loše izvještaje i negativna revizorska mišljenja?
KRSMAN: Revizija je tu kako bi dijagnostikovala stanje, dala odgovarajuće preporuke te pomogla da se izgradi adekvatan sistem upravljanja javnim sredstvima, a institucije sistema koje spominjete dužne su da obezbijede odgovarajuće istražne i druge aktivnosti na osnovu izvještaja koje im dostavimo i indicija na kršenja zakona. Iako Tužilaštvo i institucije za provođenje zakona nisu dužne Kancelariju o tome obavještavati, mi imamo saznanja da one preduzimaju aktivnosti na osnovu naših izvještaja.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.