Intervju

Rešić: Dijasporu moramo iskoristiti za razvoj rodne grude

Rešić: Dijasporu moramo iskoristiti  za razvoj rodne grude
Foto: Vladimir Stojaković | Rešić: Dijasporu moramo iskoristiti za razvoj rodne grude

Preko naših ljudi u dijaspori imamo puno lakši pristup prema investitorima, fondovima, humanitarnim akcijama i oni su definitivno resurs, rekla je u intervjuu za "Nezavisne" Lejla Rešić, ministar uprave i lokalne samouprave RS.

Ona je istakla da je dijaspora potencijal koji je u prethodnom periodu ostao skriven.

NN: Da li ste zadovoljni realizacijom prethodne strategije razvoja lokalne samouprave u RS i šta se, prema Vašem mišljenju, moglo bolje uraditi?

REŠIĆ: Strategiju, koja je na snazi bila od 2010. do 2015, najviše je obilježila ekonomska kriza. To je ono što se definitivno osjetilo i smanjilo rezultate primjene same strategije. Prioriteti su se u lokalnim zajednicama promijenili, jer prije krize imali smo pomalo nerealno planirane budžeta u njima. Ali, ako je išta dobro izašlo iz takve situacije, to je da su se naše lokalne zajednice naučile kako da rade budžet, odnosno kako ga realno planirati i zašto nije dobro nerealno prikazivati stvari. To nam se danas skoro i ne dešava. Otvorili smo jedan potpuno drugačiji pristup i pogled prema uštedama. Prije nekoliko godina bilo je skoro nemoguće razgovarati o ograničenju broja zaposlenih, dok je danas to zakonska norma.

NN: Tada smo imali samo dva grada, sada ih ima više i drugačiji je pristup razvoju lokalnih zajednica?

REŠIĆ: Dva smo grada imali 2010, a danas imamo sedam. Danas smo se fokusirali na razvoj ekonomskih regija, a svaki grad je nosilac jedne od tih regija. To je promijenilo način na koji sve lokalne zajednice percipiraju svoj razvoj. One su postale svjesne činjenice da je grad taj koji je nosilac i da će se puno brže razvijati ukoliko budu naseljene zajedno, jer jedna ekonomska regija je zajednička  priča. One imaju zajedničku vodu, prirodno bogatstvo i ti elementi nisu isti u Semberiji, Hercegovini i Krajini. One koje su zajedno, imaju isti resurs, isti potencijal i isti problem, jedne drugoj su najbolja podrška. Ne može se bazirati razvoj primarno na turizmu ako imate resurse u obradivima površinama. Zato smo napravili lokalne strategije na osnovu onoga što imamo kod kuće i puno je lakše dovesti stranog investitora i razgovarati s njim. Oni neće doći ukoliko nemate strategiju baziranu na realnim uslovima. Mislim da smo tu u prethodim godinama lutali, a sada imamo zdrav temelj.

NN: Koji su ključni elementi nove strategije razvoja lokalne samouprave?

REŠIĆ: To je definitivno dijaspora. Ona je potencijal koji je u prethodnom periodu ostao skriven. Naših ljudi ima svugdje, oni kvalitetno rade i jako vole svoj kraj. To je potencijal koji mi možemo vrlo kvalitetno da iskoristimo. Oni nam mogu biti kvalitetna veza naše rodne grude sa mjestom u kojem oni žive, a to su razvijene evropske zemlje. Preko tih ljudi imate puno lakši prodor prema investitorima, fondovima, humanitarnim akcijama. Dakle, to je definitivno resurs i to je ono što smo posebno istakli u strategiji. Ono na čemu još baziramo našu strategiju je i višetipski kontekst lokalnih zajednica. Gradovi i opštine nemaju iste potrebe. U gradovima pričamo o nadogradnjama i daljem razvijanju, dok u opštinama, posebno onim nerazvijenim, i dalje pričamo o građenju.

NN: Na koji način planirate razvoj izrazito nerazvijenih lokalnih zajednica i možete li već sada izdvojiti neku koja je postigla vidljive rezultate?

REŠIĆ: Od lokalnih zajednica koje su praktično čekale neku pomoć, one su sada projektno orijentisane, odnosno osmišljavaju projekte, traže partnere i daju svoje učešće. To je potpuno druga slika na terenu. Izdvojila bih Rudo, Rogaticu i Čajniče, koji redovno prolaze sa projektima malinjaka i redovno dobijaju sredstva od donatora, prave ogromne plantaže malina, rade i nadograđuju se. Kupres je po istom principu nabavljao sanitetska vozila, Mrkonjić Grad je izgradio hladnjaču, Oštra Luka je kupila poljoprivredno zemljište i pravi poljoprivrednu zadrugu. Drnić, Istočni Drvar i Bosanski Petrovac rade na plasteničkoj proizvodnji.

NN: U lokalnim zajednicama u prethodnom periodu bio je veoma izražen nedostatak koordinacije između načelnika/gradonačelnika i lokalnog parlamenta. Da li se primjenom novog zakona vidi iskorak?

REŠIĆ: Imali smo čuda i čudesa u lokalnim zajednicama, ali donošenjem novog zakona 2016. godine to je prestalo. Vrlo jasno smo definisali šta su obaveze načelnika i gradonačelnika, a šta skupštine opštine kao organa. Ukoliko oni iz  bilo kojeg razloga ne funkcionišu, postoje mehanizmi kako da smijene gradonačelnika ili da raspuste lokalni parlamenta. Tih sankcija u prethodnom zakonu nije bilo i stvari su postale onakve kakve smo gledali. Bez obzira na to koliko kompleksno bilo  da rade jedni sa drugima, oni danas ipak rade. Evo, najbolji primjer su gospodin Boško Jugović iz Pala i skupštinska većina koja je iz druge partije. Koliko god da je teško i kompleksno, usvojili su budžet, rade, sazivaju sjednice Skupštine, svjesni su šta se može desiti ukoliko ne rade. Za ovih nekoliko mjeseci konflikti su se stvarali i išli su do neke određene crte, kada postanu svjesni narednog koraka, nađe se minimum za nastavak dijaloga i pokušaj traženja rješenja, tako da nije bilo izricanja sankcija.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije