Intervju

Saša Aćić: Zajedničkim snagama moramo zaustaviti odliv mladih i radnika

Saša Aćić: Zajedničkim snagama moramo zaustaviti odliv mladih i radnika
Foto: Nn | Saša Aćić: Zajedničkim snagama moramo zaustaviti odliv mladih i radnika

Saša Aćić, direktor Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske, rekao je da se odlazak ljudi vrlo teško može zaustaviti i da su migracije postale realnost regiona.

On kaže da su korijeni tih problema jako duboki i traju decenijama unazad, tako da su i mjere koje bi djelimično zaustavile te trendove dugoročnog karaktera i traže aktiviranje i odgovornost cjelokupne zajednice.

"Migracije i loš prirodni priraštaj nisu jedini problemi vezani za smanjenje ponude radne snage. Značajan procenat nezaposlenih su nekvalifikovana lica, što bitno snižava kvalitet ponude. Pored toga, značajan broj lica na evidenciji se nalazi u sivoj zoni", rekao je Aćić u pisanom intervjuu za "Nezavisne". 

Naglasio je  i to da su neka područja u Republici Srpskoj u demografskom smislu prešla donju granicu ispod koje nema povratka.

NN: Analiza i projekcije tržišta rada, koje je uradila Unija udruženja poslodavaca RS, pokazale su poprilično sumorne podatke. Koliko je situacija u demografskom smislu zaista loša i koliko to pogađa poslodavce u RS?

AĆIĆ: Analiza je konstatovala zabrinjavajuće demografske trendove sa značajnim efektima na tržište rada. Pad broja radno sposobnog stanovništva i lica do 15 godina starosti su ključni problemi koji, uz migraciju radne snage prema EU, značajno smanjuju aktivnu ponudu radne snage. Takvo stanje bitno smanjuje razvojne šanse poslodavaca, ali i lokalnih zajednica na kojima djeluju. 

NN: Prema procjenama u narednih pet godina iz BiH će se odseliti oko 140.000 ljudi. Može li se to zaustaviti i na koji način?

AĆIĆ: Vrlo teško. Migracije su postale realnost regiona. EU je ogromno tržište rada koje naprosto isisava radnu snagu sa prostora Balkana. Ono što je loše po nas jeste da migriraju mladi ljudi u reproduktivnoj dobi. Korijeni ovih problema su veoma duboki i traju nekoliko decenija unazad. Svi zajedno moramo prvo prepoznati glavne motive i probleme vezane za nizak nivo prirodnog priraštaja i migracija. Mjere za zaustavljanje ovih trendova su dugoročnog karaktera i traže aktiviranje i odgovornost cjelokupne zajednice.

NN: Šta će biti posljedice pada broja radno sposobnog i aktivnog stanovništva i kako će se to odraziti na privredu?

AĆIĆ: Migracije i loš prirodni priraštaj nisu jedini problemi vezani za smanjenje ponude radne snage. Značajan procenat nezaposlenih su nekvalifikovana lica, što bitno snižava kvalitet ponude. Pored toga, značajan broj lica na evidenciji se nalazi u sivoj zoni. Motiv boravka ovih lica na evidenciji su prava iz oblasti zdravstvenog osiguranja. Sve navedeno nas dovodi u apsurdnu situaciju u kojoj imamo visoku nezaposlenost, a poslodavci se već sada suočavaju sa problemom pronalaska kvalifikovane radne snage. Izvjesno je da pad ponude radne snage može imati značajne efekte na plate. Treba uobziriti i trend starenja kontingenta radno sposobnog stanovništva, što može imati negativne efekte na produktivnost.  

NN: Šta je ono što vlast, država i društvo mogu uraditi kako bi se ublažile posljedice odlaska i smanjenja broja aktivnog stanovništva?

AĆIĆ: Rješenja za ovu problematiku su složena, dugotrajna i zahtijevaju napor i odricanje cjelokupne zajednice. Rast životnog standarda građana je jedna od ključnih pretpostavki, a da bi se to i desilo nužan je rast plata. Prostor za povećanje plata se može tražiti u rastu produktivnosti i smanjenju oporezivanja rada. Ovdje je nužno ukazati i na upitan tehnološki nivo naših kompanija, koji ne garantuje kratkoročno i dugoročno značajniji rast plata. Ekonomski razlozi jesu značajni, ali nisu jedini uzrok ovog stanja. 

NN: Koliko se pažnje poklanja demografskim problemima jer se stiče utisak da samo poslodavci o ovome pričaju?

AĆIĆ: Prvenstveno, naša je obaveza da informišemo poslodavce o stanju na tržištu rada kako bismo mogli donositi kvalitetnije poslovne odluke. Imajući u vidu ozbiljne efekte ovakvih trendova na poslovanje i uopšte zajednicu, želimo kao odgovoran partner otvoriti dijalog sa institucijama i dati doprinos prevazilaženju stanja. Izvjesno je da ovi trendovi ukazuju i na potrebu redefinisanja sistema socijalne zaštite, poreske, obrazovne politike i drugih. 

NN: Iz analize se može zaključiti da su pojedina područja u RS praktično mrtva s ekonomskog aspekta. Ima li šanse za ta područja ili je to zauvijek izgubljeno?

AĆIĆ: Nažalost, neka područja su u demografskom smislu prešla donju granicu ispod koje nema povratka. Gubitak, odnosno smanjenje broja radno sposobnog stanovništva je problem koji dugoročno dovodi do besperspektivnosti prostora.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije