U prvom polugodištu ove godine ostvaren je pozitivan rezultat na nivou sektora osiguranja u RS, a većina parametara je bolja u odnosu na stanje krajem 2014. godine, rekla je Božana Šljivar, direktor Agencije za osiguranje RS u intervjuu "Nezavisnim".
Govoreći o osiguravajućim društvima koja su prošle godine bila u problemima, navela je da su kod njih postupci povećanja osnovnog kapitala završeni ili su u toku, tako da očekuju da se proces finansijske sanacije okonča do kraja ove godine.
NN: Kako su poslovala osiguravajuća društva iz RS u prvoj polovini ove godine i da li je tržište osiguranja u RS stabilno?
ŠLJIVAR: Pojedini događaji u 2014. godini, kao što su bile katastrofalne poplave, odnosno isplata štete po tom osnovu, te oduzimanje dozvole Bobar banci, sa blokadom depozita pojedinih društava za osiguranje, otežali su poslovanje sektora osiguranja u 2014. godini. Već u prvom polugodištu 2015. godine dolazi do poboljšanja. Ostvaren je pozitivan rezultat na nivou sektora, a većina parametara je bolja u odnosu na stanje krajem 2014. godine. Preciznije rečeno, u prvoj polovini 2015. godine na nivou sektora ostvaren je dobitak u iznosu od 11,3 miliona KM, kao neto rezultat perioda. Dobitak je ostvarilo 11 društava za osiguranje, i to u iznosu od 11,8 miliona KM, dok je samo jedno društvo za osiguranje ostvarilo gubitak u iznosu od 500.000 KM. Ukupni kapital društava za osiguranje iznosio je na dan 30. juna ove godine 104 miliona KM i veći je za šest odsto u odnosu na stanje na dan 31. decembra prošle godine. Ukupna aktiva dostigla je nivo od 361 milion KM, a ukupno obračunate tehničke rezerve 203 miliona KM. Imajući u vidu sve finansijske pokazatelje, kao i nadzorne mjere koje je Agencija odmah preduzela u odnosu na društva koja su poslovala sa gubitkom ili nisu ispunjavala zahtjeve adekvatnosti kapitala u 2014. godini, može se konstatovati da je sektor osiguranja RS u 2015. godini sačuvao stabilnost.
NN: Koliko je u prvoj polovini godine izvršeno isplata korisnicima osiguranja i kakva je struktura?
ŠLJIVAR: Društva za osiguranje su bila finansijski sposobna da odgovore svom primarnom zadatku, tj. isplati obaveza po osnovu ugovora o osiguranju. Društva za osiguranje, sa sjedištem u RS, su u prvom polugodištu 2015. godine, po osnovu odštetnih zahtjeva i naknada obaveza iz osiguranja, isplatila ukupno 51,7 miliona KM, a što je za 32 odsto više u odnosu na isti period prethodne godine. Od ovog iznosa se 49 miliona KM odnosi na obaveze iz neživotnih osiguranja, a 2,7 miliona KM na životna osiguranja.
NN: Četiri osiguravajuća društva su prošle godine bila u problemima likvidnosti i solventnosti. Da li su ti problemi otklonjeni?
ŠLJIVAR: Agencija je svim društvima za osiguranje koja nisu ispunjavala zahtjeve adekvatnosti kapitala naložila donošenje posebnog plana kratkoročnog finansijskog oporavka, kao mjeru predviđenu zakonom u ovim slučajevima, te je odredila rok za obezbjeđenje potpunog pokrića tehničkih rezervi. Istovremeno smo uveli i druge, tzv. dodatne nadzorne mjere, kao što su zabrana određenih finansijskih transakcija, ograničenje raspolaganja pojedinim oblicima sredstava, smjena lica na značajnom položaju, dodatno izvještavanje i slično. Kod ovih društava postupci povećanja osnovnog kapitala su završeni ili su u toku, tako da očekujemo da se proces finansijske sanacije okonča do kraja ove godine.
NN: U RS je i dalje nedovoljan nivo osiguranja imovine. Na koji način to poboljšati, pominje se i uvođenje obaveznog osiguranja imovine?
ŠLJIVAR: Stanje u pogledu osiguranja imovine, generalno posmatrano, nije na zadovoljavajućem nivou. To je rezultat djelovanja kombinacije više faktora, kako na strani ponude, tako i na strani tražnje. Opšta ekonomska situacija je svakako primarna, ali je evidentan i nedostatak kulture osiguranja. Građani, ali i privrednici najčešće pogrešno doživljavaju osiguranje kao dodatni trošak, koji nastoje da izbjegnu u uslovima niskog životnog standarda ili ekonomski otežanog poslovanja. Kod katastrofalnih rizika, kao što su poplava, zemljotresi i slično, prisutno je i nepovjerenje osiguranika da li će društva za osiguranje moći da isplate odštetne zahtjeve.
Mišljenja sam da se povećanje nivoa osiguranja imovine može postići samo zajedničkim aktivnostima javnog i privatnog sektora, u ovom slučaju društava za osiguranje. Ne postoji univerzalno rješenje kako poboljšati i podići nivo osiguranja imovine, što bi očigledno bilo u opštem javnom interesu, ali sudeći po nedavnim poplavama, mi nemamo mnogo vremena da razmišljamo.
NN: Da li se u oblasti osiguranja od auto-odgovornosti poštuju utvrđeni principi, posebno kada je u pitanju davanje nezakonitih propisa?
ŠLJIVAR: Kada je u pitanju tržište osiguranja od auto-odgovornosti u RS, problem nije premija obračunata i iskazana na polisi osiguranja, koja je uglavnom u skladu s propisanim iznosima. Kao što sam već više puta javno isticala, nelojalna konkurencija na tržištu osiguranju od auto-odgovornosti se ispoljava kroz različite direktne ili indirektne oblike, koji su ponekad izvan domašaja regulatora. To je posebno izraženo kod društava za osiguranje koja imaju povezana pravna lica. I to nije nova i nepoznata pojava ni na drugim tržištima sa sličnim stepenom razvoja. Mislim da je postepena, dobro pripremljena liberalizacija dugoročno rješenje, jer uvodi tržišnu disciplinu i konkurenciju, s jedne strane i oslobađa kapacitete regulatora za druge nadzorne aktivnosti, sa druge strane. Nije zadatak države ni regulatora da društvima za osiguranje obezbjeđuje redovne i stalne prihode, niti da cijene pojedinih vrsta osiguranja administrativno određuje. Odgovornost je vlasnika i uprave društava za profitabilno poslovanje. Društva za osiguranje se moraju sama izboriti za opstanak u uslovima zdrave konkurencije.
NN: Kakve se promjene mogu očekivati na tržištu osiguranja u RS, da li se očekuje privatizacija ili možda spajanje nekih društava?
ŠLJIVAR: Veoma je teško dati realnu prognozu budućih dešavanja na tržištu osiguranja. U ovoj godini bi trebalo da bude završena privatizacija jedinog društva s većinskim državnim kapitalom u RS - "Krajina osiguranje".
Planiramo nove metode u nadzoru poštovanja premijskog sistema obaveznog osiguranja od auto-odgovornosti. Takođe, u srednjem roku vjerujem da će se struktura premije brže mijenjati u pravcu neobaveznih osiguranja, te da će na tržištu, pod uticajem različitih faktora, doći do poslovnih kombinacija spajanja ili pripajanja, koje će rezultirati smanjenjem broja društava i povećanjem koncentracije. Društva za osiguranje će u narednom periodu morati da nastave započete procese transformacije, koji će sve više biti pod uticajem međunarodne konkurencije i globalizacije.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.