Intervju

Stanić: Nema razloga za strah, vakcine potpuno bezbjedne

Stanić: Nema razloga za strah, vakcine potpuno bezbjedne
Stanić: Nema razloga za strah, vakcine potpuno bezbjedne

Slobodan Stanić, direktor Instituta za zaštitu zdravlja RS, naglasio je u intervjuu za "Nezavisne novine" da je svaki segment u procesu vakcinacije u RS pod strogom kontrolom i da roditelji mogu biti apsolutno mirni kada su u pitanju vakcine.

"Mi smo u maju prošle godine uveli petovalentnu umjesto trovalentne vakcine, zbog toga što su petovalentne bolje u smislu što ima manje uboda i manje lokalnih reakcija, mislim na crvenilo, temperaturu i slično. U ovoj godini smo se morali vratiti na trovalentnu iz jednog i jedinog razloga, a to je nedostatak petovalentne vakcine na svjetskom tržištu", istakao je Stanić.

On je poručio roditeljima da nema potrebe da vode djecu na vakcinaciju u inostranstvo i da se izlažu trošku, jer je vakcinacija u domovima zdravlja i u vakcinalnim centrima u RS potpuno bezbjedna.

NN: Šta sve podrazumijeva kontrola vakcina u Institutu?

STANIĆ: Sve se strogo kontroliše, od same proizvodnje vakcina, pa se u RS  nabavljaju samo vakcine od proizvođača koji imaju odobrenje Svjetske zdravstvene organizacije, do kontrole pri uvozu, gdje Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH kontroliše svaku seriju koja se uveze i o tome izdaje sertifikat, preko skladištenja i njihove distribucije u zdravstvene ustanove, za šta smo zadužni mi, odnosno Institut, i koja se provodi u strogo kontrolisanom hladnom lancu. Tu je i primjena vakcina u zdravstvenim ustanovama.

NN: Zbog čega je došlo do uvođenja petovalentnih pa nakon kratkog vremena vraćanja na trovalentne vakcine?

STANIĆ: U RS je do maja prošle godine korištena trovalentna vakcina, i tada smo odlučili da uvedemo petovalentnu vakcinu protiv difterije, tetanusa, pertusisa, poliomijelitisa i infekcija Hemofilusa influence. Prednost ove vakcine je prvenstveno u komfornijoj primjeni, odnosno imamo manji broj uboda, jer se sve navedene daju jednim ubodom, dok kod trovalentne imamo dva uboda i treću vakcinu koja se daje oralno, ukapavanjem u usta. Pored načina aplikacija tu je i manji broj očekivanih neželjenih reakcija kao što su lokalni bol, crvenilo, otok na mjestu uboda, te povišena temperatura.

NN: Ako je petovalentna bolja zbog toga što ste naveli, zašto smo se vratili na trovalentnu?

STANIĆ: Na stari način vakcinacije smo se vratili isključivo i opet naglašavam samo zbog nestašice ove vakcine na svjetskom tržištu. Od septembra ove godine u RS su u program vakcinacije vraćene pojedinačne vakcine protiv poliomijelitisa (oralna - kapi), vakcina protiv Hemofilusa influence, te trovalentna vakcina protiv difterije, tetanusa i pertusisa. Neće biti nestašice, imamo dovoljne količine vakcina za narednih godinu dana.

NN: Da li to znači da će petovalentna vakcina biti opet uvedena ako se, na primjer, sljedeće godine pojavi na tržištu?

STANIĆ: Mi ćemo sada s tim biti veoma oprezni. Zasad ćemo ostati na trovalentnoj, koja je godinama korištena u programu imunizacije u našoj zemlji. Tom vakcinom smo i ja, Vi i moja djeca vakcinisani i dokazala se kao izuzetno efikasna. Kao njena prednost pokazalo se da komponenta protiv difterije izaziva dugotrajniji imunitet nego ista komponenta u petovalentnoj vakcini.

NN: Sve te promjene su izazvale pravu paniku kod roditelja, zbog čega se veliki broj njih odlučio da djecu vakciniše u privatnim ambulantama?

STANIĆ: Kod vakcinisanja u privatnim ambulantama i u inostranstvu nemamo adekvatnu kontrolu nad svim segmentima u procesu vakcinacije kao ni adekvatne podatke o vakcinisanosti populacije u Republici Srpskoj.

NN: Da li je opravdan strah roditelja od neželjenih reakcija?

STANIĆ: Učestalost neželjenih reakcija nakon vakcinacije zavisi od vrste vakcine. Razlikujemo očekivane reakcije i neželjene reakcije. Neke vakcine su redovno praćene očekivanim reakcijama, kao što je promjena na koži poslije vakcinacije protiv tuberkuloze, a iza nje ostaje trajni ožiljak. Nasuprot tome postoje neželjene reakcije koje su najčešće blage, recimo povišena temperatura,  i javljaju se relativno često i tada se treba osloniti na uputstva ljekara. Ozbiljne neželjene reakcije nakon vakcinacije su izuzetno rijetke, manje od jedne na milion datih vakcina.

NN: Da li postoje dokazi da vakcine mogu izazvati teške posljedice?

STANIĆ: Valja imati u vidu da je rijetko moguće u konkretnom slučaju utvrditi da je neka po život opasna reakcija baš posljedica vakcinacije, jer se takva stanja javljaju i nezavisno od davanja vakcina. Do pune istine da li je neka vakcina povezana s određenom pojavom može se doći samo na populacionom nivou, mjerenjem rizika među milionima vakcinisanih i nevakcinisanih lica.

NN: Šta sve izbjegavanje vakcinacije može da izazove?

STANIĆ: Posljedice izbjegavanja vakcinacije su dvojake. Na pojedinačnom planu, nevakcinisana osoba je pod rizikom obolijevanja čak i u potpuno vakcinisanom okruženju ukoliko u takvu sredinu dospije izvor zaraze ili ukoliko ona sama putuje u zemlje gdje ima nevakcinisanih osoba. Na grupnom planu, ako ima dosta nevakcinisanih, odnosno mi stručnjaci kažemo ako je nizak kolektivni imunitet, odnosno procenat zaštićenih, javljaju se epidemije. One prevashodno pogađaju nevakcinisane, ali se desi da infekciji podlegne i poneko vakcinisan, bilo zato što je od vakcinacije proteklo puno vremena, bilo što je takva osoba imala nesreću da se baš kod nje poslije vakcinacije ne razvije dovoljan nivo antitijela jer nisu sve vakcine 100 odsto efikasne.

NN: Da li se epidemija morbila koja se nedavno pojavila može povezati sa vakcinacijom?

STANIĆ: Kada su u pitanju male boginje  ili morbili, bolesnik u osjetljivoj sredini u prosjeku zarazi 12 do 18 osoba, pa je za sprečavanje epidemija malih boginja potreban kolektivni imunitet, odnosno da oko 94 do 95 odsto populacije bude vakcinisano. Za ostale vakcinabilne bolesti potrebno je da oko 90 odsto populacije bude vakcinisano. Na primjer, obuhvat za MRP vakcinu u 2013. u RS je bio 89 odsto. Nevakcinisana djeca imaju 35 puta veću vjerovatnoću da obole od malih boginja u odnosu na njihove vakcinisane vršnjake. Kada se javi epidemija među nevakcinisanom populacijom, raste rizik od obolijevanja i jednog broja vakcinisanih građana.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije