Iako Centralna izborna komisija BiH već 15. maja raspisuje opšte izbore u BiH, njen predsjednik Stjepan Mikić uvjeren je da je moguće da zajedno s opštim 12. oktobra budu održani lokalni za Gradsko vijeće Mostara.
Optimizam temelji na činjenici da su izmjene Izbornog zakona BiH u vezi s pravilima za Mostar u parlamentarnoj proceduri i da političari rade na rješavanju ovog problema. Mikić kaže da će opšti izbori koštati oko devet miliona KM, za oko 200.000 maraka više nego prethodni, koji su održani 2010. godine.
NN: Mogu li 15. maja biti usvojene izmjene Izbornog zakona BiH tehničke naravi i koliko bi njihovo neusvajanje otežalo posao CIK-u?
MIKIĆ: Vremena ima dovoljno ako oba doma parlamenta BiH budu voljna da to urade. Ne znam hoće li to parlamentarci prihvatiti da to ide na dnevni red, vjerovatno po hitnoj proceduri. Ako prihvate, nema nikakvih problema da te tehničke promjene budu implementirane na ovim izborima. U ovom paketu tehničkih izmjena ne ide odredba o minimalnoj zastupljenosti manje zastupljenog spola na kandidatskim listama, u izbornoj administraciji. Još nije adekvatno riješena ranije usvojena izmjena o ovom pitanju koja propisuje najmanje 40 odsto zastupljenosti, umjesto ranije najavljene jedne trećine. Upozorili smo na vrijeme i tražili tumačenje kako to primijeniti, jer je to matematički neizvodivo u primjerima gdje je kandidatska lista sa tri kandidata ili općinska izborna komisija sa tri člana.
NN: Da li je već sada izvjesno da 12. oktobra neće moći biti održani i lokalni izbori u Mostaru?
MIKIĆ: To nije izvjesno. Osobno vjerujem da će politički lideri doći do dogovora u vezi sa izmjenom Izbornog zakona i sukladno njima Statuta Mostara da bi lokalni izbori mogli biti održani u desetom mjesecu, jer će tada biti tačno dvije od prošlih lokalnih izbora kada jedino u ovom gradu izbori nisu održani. Još postoji šansa, vremenski je to moguće uraditi. Izmjena Izbornog zakona BiH o Mostaru je u proceduri parlamenta, samo mora biti završena do 15. svibnja da bismo mi mogli raspisati izbore i za Gradsko vijeće Mostara. Preko noći se kod nas takve promjene mogu desiti. Koliko znam, politički lideri se dogovaraju i rade na Mostaru. Sramotno je da jedna izborna jedinica sa oko 80.000 birača već dvije godine nema zakonodavnu vlast.
NN: Je li CIK spreman za održavanje izbora?
MIKIĆ: Apsolutno smo spremni. Ušli smo već u procedure javnih nabavki, imamo i međunarodni tender za štampanje glasačkih listića. Novac je osiguran, jedino mi je žao što nije osiguran i za nove, prozirne glasačke kutije. To nam je bila sugestija međunarodnih institucija da bi bila pojačana transparentnost izbornog procesa - da birač vidi da je njegov listić završio u glasačkoj kutiji.
NN: Koliko će ovi izbori koštati u poređenju sa onim održanim 2010. godine?
MIKIĆ: U poređenju sa 2010. godinom koštaće neznatno više, za 100.000 - 200.000 KM. Uglavnom smo se orijentirali prema cijenama sa prošlih izbora. Nije u planu povećanje naknada članovima biračkih obora. Ukupni troškovi ovih općih izbora su oko devet miliona maraka.
NN: Političke stranke su već u kampanji, mada izbori još nisu raspisani. Možete li ih podsjetiti da ona počinje tek mjesec pred izbore i kojih pravila se moraju pridržavati?
MIKIĆ: Ta kampanja počela je čak prošle godine, dakle, u vrijeme kada je bilo potpuno nizvjesno održavanje izbora zbog neusklađivanja Izbornog zakona sa imenima općina u RS. Po zakonu, sve prije 12. rujna nije izborna kampanja. Moja poruka svim političkim subjektima je da kampanje vode na civiliziran način. Biračima je potrebno prepustiti da se na fin, demokratski način izjasne za političku opciju. Druga je stvar relativno mala izlaznost birača koja je od 55 do 60 posto. Zato će CIK posebnu kampanju voditi i usmjeriti na poziv biračima da izađu na izbore, posebno ćemo je fokusirati na žene i mlade osobe.
NN: Iako to više nije nadležnost CIK-a, kako gledate na činjenicu da se utvrđivanjem sukoba interesa u FBiH i Brčko distriktu niko ne bavi od sredine novembra prošle godine?
MIKIĆ: Ne bih želio da moj komentar dobije političke konotacije. Mogu reći samo da to nije dobro. Ne vjerujem da je i namjera zakonodavca bila, kada je nas razvlastio, se ovo ovoliko odulji. Do danas nemamo u funkciji novu, parlamentarnu komisiju koja bi se bavila sukobom interesa u institucijama BiH.
Trenutno ni za FBiH ni Brčko distrikt sukob interesa se ne provjerava. I FBiH i Brčko distrikt moraju riješiti ovo pitanje putem svojih zakonodavnih tijela, jer imaju svoje zakone o sukobu interesa. Ili da formiraju svoja tijela, poput Republike Srpske. Niko ih u tome ne sprečava.
NN: Jeste li zaključene predmete sukoba interesa ustupili Komisiji parlamenta BiH i koliko je tih predmeta?
MIKIĆ: CIK je do sada izrekao 187 sankcija zbog sukoba interesa za ovaj segment, a državnoj Parlamentarnoj komisiji ustupićemo ukupno 224 dosijea. Nismo još predali ove predmete jer smo, po zakonu, prije toga sa Agencijom za prevenciju korupcije BiH trebalo da sklopimo sporazum da oni preuzmu sve naše zaposlene koji su radili na poslovima utvrđivanja sukoba interesa. To se još nije desilo, jer Agencija tvrdi da uz osam zaposlenih iz našeg odsjeka ne može preuzeti i šefa sektora.
Državljanstvo entiteta
NN: Da li je riješeno pitanje "registracije" birača u Brčko distriktu, jer se moraju opredijeliti za entitetsko državljanstvo od čega zavisi i za koje institucije vlasti glasaju?
MIKIĆ: U tijeku je kampanja lokalnih vlasti Brčkog da bi se birači temeljem zakonske odredbe o entitetskom državljanstvu mogli i opredijeliti za biračku opciju entiteta. Vrlo je važno znati da, svi koji žele biti na kandidatskoj listi, moraju do dana raspisivanja izbora (15. maja) biti u centralnom biračkom spisku. Da bi bili na tom spisku moraju se prije toga opredijeliti za entitetsko državljanstvo: Federacije BiH ili Republike Srpske.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.