Intervju

Proskurjakova: Vlastima RS je bolje da putnicima "Željeznica" plate taksi

Proskurjakova: Vlastima RS je bolje da putnicima "Željeznica" plate taksi
Foto: Velibor Tripić | Proskurjakova: Većina putnika su radnici "Željeznica" i njihova rodbina

Vlastima RS bi bilo racionalnije da svakom putniku "Željeznica RS" plate taksi nego da nastave s održavanjem ovakvog nivoa putničkog saobraćaja, kaže u intervjuu za "Nezavisne" Tatjana Proskurjakova, odlazeća šefica Kancelarije Svjetske banke u BiH.

Takođe, kako je istakla, Svjetska banka je utvrdila da su većina redovnih putnika koji plaćaju voznu kartu ili radnici "Željeznica" ili njihova familija.

"Ako vlasti žele ovako da nastave, oni to mogu, mi samo želimo da javnost tačno zna kako se njihov novac troši", istakla je Proskurjakova.

NN: U nekoliko riječi, šta je problem sa zdravstvom u RS i koji su prijedlozi Svjetske banke kako ih riješiti?

PROSKURJAKOVA: Suština problema u vašem zdravstvu je da kada uporedite koliko plaćate za zdravstvo s kvalitetom usluge ispada da više plaćate za manje usluge. Oni koji plaćaju račune nemaju kontrolu kako se ti računi prave, a oni koji troše nemaju nikakve obaveze da taj novac zarade.

NN: Znači, Fond zdravstvenog plaća, a bolnice troše?

PROSKURJAKOVA: Da. Ali bolnice nemaju ni odgovornost ni menadžersku slobodu da donesu odluke kojima bi racionalizovale potrošnju. A račune na kraju plaćaju poreski obveznici. Kada pogledate trendove, sve više i više novca se odvaja za bolnice, a dugovi i neplaćene obaveze stalno rastu. U sadašnjem sistemu sipanje novca u zdravstvo ne pomaže poboljšanju rada. To je kao da imate kantu punu rupa kroz koje ističe voda, a istovremeno kanta stalno raste.

NN: Kako se to može riješiti?

PROSKURJAKOVA: Najveći prioritet je promjena mehanizma finansiranja. Finansiranje mora biti direktno vezano za rezultate, umjesto da se novac samo daje. Onda, treba odrediti šta je ono što plaća korisnik, a šta se plaća iz budžeta. Problem nikad nećemo riješiti ako ja trošim, a vi mi stalno dajete još, a ja vam uz to ne polažem račune kako trošim. Ako me natjerate da sama plaćam vlastite račune, onda moram racionalizovati.

NN: Sjećam se da ste jednom rekli da bi standard trebalo da nam bude švedski koliko se novca troši na javni sektor. Kako to riješiti?

PROSKURJAKOVA: Finansiranje treba korespondirati uslugom koje se iz tog finansiranja dobijaju. Uvijek imajte na umu da neko mora platiti sve te račune, a taj neko su građani. Ako uspijemo postići da sistem bude efikasan, ne samo da ćete imati kvalitetniju uslugu, nego ćete moći uštedjeti.

NN: Kada onda počinjemo reforma zdravstvenog sistema? Zavisi li taj projekt od aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom?

PROSKURJAKOVA: Ne, mislim da smo na dobrom putu. Čekamo signal Vlade da možemo započeti, a taj signal očekujemo u nekoliko narednih sedmica. Spremni smo na sličan postupak kao u slučaju "Željeznica". Međutim, moguće je i da nam dođe prijedlog vlasti u kojem kažu šta oni žele od opcija o kojima smo razgovarali, pa ako su te opcije nama prihvatljive, možemo započeti. S obzirom na to da je avgust prilično "mrtav", očekujem da se Vlada izjasni prije toga s jasnom vizijom kako želi nastaviti i da li počinjemo sada ili ne. Ako počinjemo sada, onda Odboru Svjetske banke projekat možemo predstaviti u septembru ili oktobru i u decembru započeti s implementacijom.

NN: Dokle smo stigli s reformom u "Željeznicama"?

PROSKURJAKOVA: Tu smo više uznapredovali jer smo usaglasili plan koji želimo sprovesti, tako da mislim da možemo započeti s implementacijom u decembru ili januaru.

NN: Hoće li RS morati prekinuti subvencionirati "Željeznice"?

PROSKURJAKOVA: Problem "Željeznica" je finansijska neodrživost s ogromnim dugovima prema vlastitim usposlenicima, poreskoj službi i domaćim i stranim kreditorima. Naš program će "Željeznicama" omogućiti čisti početak bez ovih opterećenja. Vlasti će morati odvojiti sektor infrastrukture od operatera i odvojiti računovodstvo putničkog saobraćaja, koji nikad neće biti profitabilan, od teretnog, koji mora biti profitabilan. Produktivnost radnika u "Željeznicama RS" je 20 odsto EU prosjeka i samo 40 odsto produktivnosti "Hrvatskih željeznica", koje su među najmanje uspješnim u EU. Što se tiče subvencija, plan je da na kraju programa teretni saobraćaj bude samoodrživ bez subvencija.

NN: A putnički?

PROSKURJAKOVA: Vlast nisu bile spremne da se u ovom trenutku posvete putničkom dijelu "Željeznica", tako da ćemo se u projektu jedino posvetiti tome da javnost tačno zna koliko subvencije koštaju. U sadašnjem sistemu to javnost teško može znati. Želimo da javnost zna koliko plaća putnički saobraćaj, pa da onda odluči da li želi da nastavi da ga plaća ili ne.

NN: Možete li nam ilustrovati koliko je putnički saobraćaj neefikasan?

PROSKURJAKOVA: U RS 500 ljudi dnevno u prosjeku putuje vozom. Gubici po povratnoj karti po putniku u RS iznose sto maraka, tako da, recimo, vašim vlastima bi bilo jeftinije da svakom putniku plate taksi. Mi smo uradili anketu ko putuje vozom u RS, pa smo utvrdili da su skoro svi putnici ili zaposleni u "Željeznicama" ili njihova rodbina. Većina građana uopšte ne putuje vozom.

NN: Ili se možda voze na crno?

PROSKURJAKOVA: Moguće, međutim ja govorim o putnicima koji su platili kartu. A 500 ljudi koji plate voznu kartu nije baš dovoljno da imate održiv putnički saobraćaj. Ako vlasti žele ovako da nastave, one to mogu, mi samo želimo da javnost tačno zna kako se njihov novac troši. Ili će nastaviti da subvencionišu putnički saobraćaj ili će morati ukidati neke linije.

NN: Ili, da predložite Vladi da osnuje taksi kompaniju?

PROSKURJAKOVA: Tačno, to i jeste moja poenta: ako želite ljudima subvencionisati prevoz, efikasnije je da im platite autobuske karte. Em je jeftinije, em im možete ponuditi više stajališta i povoljnije rute.

NN: Pa šta kažu, zbog čega ne žele mijenjati tako loš sistem?

PROSKURJAKOVA: Mislim da je to jako osjetljivo političko pitanje i čini se da vlasti žele malo više vremena za promjene. I sam dio racionalizacije teretnog saobraćaja je izazovan i politički osjetljiv sam po sebi. Vlasti su donijele takvu odluku i mi je poštujemo.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije