Njemačka nije protiv kraka "Južnog toka" kroz RS, ali je protiv da on bude suprotan sa sporazumom koji je BiH potpisala kao članica Evropske energetske zajednice, rekla je u intervjuu "Nezavisnim" Ulrike Maria Knoc, ambasador Njemačke u BiH.
NN: Da li je priključak "Južnog toka" u RS problem za EU i Njemačku?
KNOC: Nisam ekspert za energetiku, ali znam da je Evropska energetska zajednica ukazala na nekoliko kritičnih tačaka u sporazumu kako je on predviđen i u njemu postoje obaveze koje su u suprotnosti sa onima koje je BiH potpisala kao članica EEZ. Važno je da se te tačke raščiste.
NN: Znači, za Vas nije problem sam projekt nego potreba da on bude prilagođen obavezama koje proističu iz sporazuma sa EEZ?
KNOC: Protiv samog projekta ne možemo imati primjedaba. Znam da u BiH postoje različiti pogledi koji se odnose na diverzifikaciju snabdijevanja gasom. Radi se o projektu koji je od značaja za cijelu zemlju i važno je da se on ostvari uz konsenzus svih.
NN: Njemačka želi proglasiti BiH sigurnom zemljom da bi lakše bilo riješeno pitanje azilanata, ali znam da postoje neke razlike u koaliciji na vlasti koliko zemalja treba proglasiti sigurnim. Dokle se stiglo s tim?
KNOC: Dva koaliciona partnera u Vladi - CDU i SPD - su u svom koalicionom sporazumu postigla saglasnost da zemlje zapadnog Balkana budu proglašene sigurnim. To znači da u tim zemljama nema političkog proganjanja i da podnosioci azila iz ovih zemalja prolaze kroz kraći proces i njihov zahtjev može biti brže riješen. A to onda znači da otpadaju motivi ekonomske prirode koji postoje kod mnogih podnosilaca. Dugoročno, treba da popravljamo uslove u tim zemljama tako da ljudi ne dolaze u situaciju da napuštaju zemlju zato što su ekonomski ugroženi. Stoga je važno da određene društvene grupe, poput Roma, budu zaštićene i da se o njima društvo bolje pobrine. U kontekstu vizne liberalizacije, status BiH kao sigurne zemlje je dobro, jer ćemo osigurati da ljudi slobodno mogu putovati.
NN: Kada se radi o protestima - čini mi se da je na ulici jako malo ljudi. Zbog čega? Nedostatak hrabrosti, motiva ili nešto treće?
KNOC: Pa nije da nije bilo žestokih protesta. Recimo, u februaru. I to se poslije nastavilo. Vidjela sam u vijestima da su se juče (srijeda) u Sarajevu okupili predstavnici svih plenuma, znači protesti se nastavljaju. Normalno je da su pokreti uvijek na početku jači i da nakon toga dođe do određenog slabljenja. Protesti su uobičajena stvar za svaku demokratiju. Važno je da se institucije države na pravi način postave prema građanima koji protestuju i to se dešava. Recimo, u Kantonu Tuzla je sad nova vlada, partije i političari okreću se ekonomskim problemima, itd. To je pozitivan element koji pokazuje da je politički sistem sposoban da reaguje. Možda ne onoliko koliko građani koji protestuju žele, ali barem se nešto dešava.
NN: Priča se o političkim motivima za protestovanje. Ima li ih?
KNOC: Mislim da su u pitanju građanski motivi, jer su ljudi nezadovoljni.
NN: Kako treba EU da se odnosi prema BiH? Imamo ovaj hrvatski prijedlog koji u suštini kaže da bi trebalo ubrzati kandidaturu BiH, a preostale probleme rješavati tokom pregovora.
KNOC: Hrvatski predstavnici koji su boravili u BiH - predsjednik Josipović, gospođa Pusić - su jasno rekli da BiH mora ispuniti sve uslove na svom putu ka EU. Nema "popusta", nema posebnog pristupa za BiH. Ključno je tu pitanje da li Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju može da stupi na snagu prije primjene presude "Sejdić i Finci". Za tako nešto nema sklonosti među zemljama članicama. Ne znam da li je to Hrvatska tražila, nisam to nigdje pročitala. Činjenica je da EU razmišlja o tome kako nastaviti svoj angažman kako bi se BiH dalje približavala EU.
NN: Kako Njemačka to vidi? Treba li EU više ili manje da se angažuje?
KNOC: Njemačka podržava ovo što radi Evropska komisija i gospođa Ešton - program ekonomskih reformi i jačanje pravne države. Sve to treba da prati jačanje civilnog društva. Berlin smatra da je rješenje presude "Sejdić i Finci" uslov za stupanje na snagu SSP-a.
NN: Sada se gotovo sa sigurnošću može reći da presuda "Sejdić i Finci" neće biti implementirana i da na izbore idemo po važećem Ustavu. Šta će se desiti?
KNOC: Pa, desiće se izbori! (smijeh)
NN: I ništa se neće desiti poslije toga?
KNOC: Vi vjerovatno mislite da li će izbori biti priznati ili ne?
NN: Pa da. Hoće li biti problema ako izbori idu po diskriminišućem ustavu. Hoće li BiH biti izbačena iz Savjeta Evrope, recimo?
KNOC: U vezi s tim još nismo imali konsultacije. Moje lično mišljenje je da je važno da izbora bude. I do sada smo imali izbore po sadašnjem Ustavu.
NN: Hoćete li razgovarati sa našim političarima ako budu izabrani po ustavu koji Evropa ne prihvata u pogledu poštovanja ljudskih prava?
KNOC: Ako ne budemo pričali s njima, ne znam sa kim drugim bismo mogli pričati? (smjeh)
NN: Postoje i takva razmišljanja, da se s njima ne razgovara!
KNOC: Da, da, znam. Ja bih vam samo mogla reći moju ličnu procjenu, ali EU se još nije ozbiljno pozabavila tom temom.
Nema paralela između Kosova, Krima i RS
NN: Postoje li paralele između Kosova i RS? Postoje svakodnevne diskusije o tome da ako Krim može imati referendum, može i RS.
KNOC: Princip samoopredjeljenja naroda je u međunarodnoj zajednici problematičan. Vjerujemo da on može voditi ka destabilizaciji i stvarati više problema nego rješenja. Kosovo je poseban slučaj. Nezavisnosti Kosova prethodilo je sistematsko kršenje prava Albanaca, a nakon toga imali smo dijalog koji je moderirala međunarodna zajednica u kojem se radilo na rješenju pitanja statusa Kosova. Pregovori su bili dugotrajni, a na kraju procesa imali smo proglašenje nezavisnosti. Zbog toga se Kosovo ni na koji način ne može porediti sa Krimom ili RS. Za EU i Njemačku, BiH je jedinstvena zemlja čiji teritorijalni integritet i suverenitet moraju biti sačuvani.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.