BEOGRAD, BANJALUKA - "Da li bi mogao da dobijem vaš autogram", naravno, ali kaže se "Da li bih mogao da dobijem vaš autogram", jedna je od poruka koje na velikim plakatima krase beogradske ulice, a sve u cilju akcije "Negujemo srpski jezik", koja je danas pokrenuta u Beogradu.
Jedanaest poznatih ličnosti, među kojima su glumci Tihomir Stanić, Nataša Marković i Anica Dobra, voditelj Zoran Kesić, te muzičari Aca Seltik i Marčelo, fotografisalo se držeći Pravopis srpskog jezika, Normativnu gramatiku srpskog jezika i Rečnik srpskog jezika u izdanju Matice srpske, kao i Srpski jezički priručnik i Gramatiku srpskog jezika.
Na fotografijama su ispisane i kratke poruke, kojima se skreće pažnja na najčešće govorne greške.
Tihomir Stanić spada u one glumce koji njeguju srpski jezik i pravopis, te insistriraju na što tačnijem i boljem korištenju jezika, kako u svakodnevnom životu, tako i u pozorištu i na filmu, a rado se odazvao ovoj akciji.
"Jako me je obradovalo kada su me zvali da se priključim ovoj akciji i mislim da je krajnje vrijeme da se pokrene pitanje očuvanja srpskog jezika", istakao je Stanić.
On navodi da je jedan od onih što nikada nije i neće da igra u stranim produkcijama, jer ne zna strane jezike nego pokušava srpski da govori što bolje. Takođe ističe da je situacija po pitanju očuvanja i njegovanja srpskog jezika i više nego alarmantna.
"Imate na javnim funkcijama i u političkom životu nepismene ljude, a oni imaju priliku da se tako često pojavljuju u medijima te da daju katastrofalan primjer, tako da je sve skupa situacija i više nego alarmantna", ističe Stanić. Gradski sekretar za kulturu grada Beograda Vladan Vukosavljević istakao je da je neophodno udruženim snagama upozoriti javnost da "jezik trpi u vremenu u kom živimo".
"Ustanove kulture u prestonici, kakva je Beograd, moraju da sarađuju, bez obzira na svoje formalne nadležnosti", rekao je Vukosavljević.
Ono što u današnjem vremenu predstavlja opasnost po jezik je pisanje isključivo malim slovom i bez interpunkcije, karakteristično za društvene mreže.
Srpski lingvista Milorad Telebak posljednjih 20 godina bori se da što više očuva srpski jezik, ali teška srca priznaje da mu je muka da više o tome govori jer svaki dan priča, ali uzalud.
"Pošto sam u toj misiji, čitav radni vijek, a posebno posljednjih 20 godina, nema načina na koji ne radim na očuvanju jezika, kako na televiziji i radiju, tako i u novinama i knjigama", kaže Telebak i ističe da mu je kuća servis jezičkih informacija.
"Ljudi zovu u svako doba i pitaju, i dobro je da zovu, i dok još ima svijesti da nije svejedno kako će šta reći i napisati i to je neki kvalitet", kaže Telebak.
On navodi da nam je jezik zapušten, upušten i napušten i da to apsolutno graniči s krajnjom neodgovornošću, nedisciplinom, kako nacionalnom tako građanskom.
"Pozdravljam svaki mogući pokušaj da se ljudi osvješćuju i da se vraćaju onome od čega nije trebalo ni da odemo. Kamo sreće da što prije i pojedinci i institucije urade nešto po ovom pitanju", ističe Telebak.
Prema njegovim riječima, danas se prema jeziku vrlo loše odnosi i onda ni nama ne može biti bolje jer narod i jezik dijele sudbinu.
"Niti ima jezika bez naroda niti naroda bez jezika, kad se pokvari jezik, pokvari se i narod", završio je Telebak.
Prvi dio akcije trajaće, kako je najavljeno, mjesec dana, kada će javno biti prikazano 11 čestih jezičkih nedoumica, a planirano je i desetak novih tokom maja.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.