Obrazovanje

Ćirilicu će da štiti slovo zakona

Ćirilicu će da štiti slovo zakona
Ćirilicu će da štiti slovo zakona
Ljiljana Radić

BANJALUKA - Stručnjaci iz oblasti jezika i jezičke kulture radiće na izradi Nacrta zakona o očuvanju srpskog jezika i ćirilice, koji bi trebalo do jeseni da bude upućen u Narodnu skupštinu RS.

Potvrdio je ovo za "Nezavisne" Dane Malešević, ministar prosvjete i kulture RS, i istakao da će na ovaj način pokušati kroz zakonska rješenja sačuvati ćirilicu kao pismo koje se danas sve rjeđe koristi.

"U Rusiji, koja je veliko tržište, moguće je pisati ćirilicom i tamo 'Coca-coli' ne smeta da im naziv piše tim pismom, a kod nas su nazivi kafana, trgovina i drugih objekata iz drugog jezičkog područja, dok vrlo malo njih nosi nama bliske nazive", rekao je Malešević.

Zbog toga se, kako kaže, u saradnji sa stručnim ljudima iz ove oblasti mora nešto učiniti da ćirilica ne bude zapostavljena.

"Ćirilica je prema ocjeni japanskih stučnjaka najsavršenije i najljepše pismo. Ako oni to tvrde, zašto bismo mi svoje pismo tako olako bacili", kaže Malešević.

Stručnjaci su upozoravali da mnogi đaci i studenti u RS rijetko pišu ćirilicom ili je miješaju sa latinicom, a zahvaljujući, prije svega, eri internet komunikacije upotrebljavaju mnoštvo tuđica, skraćenica i slično.

Prema riječima Tatjane Duronjić, profesora na banjalučkom Fakultetu političkih nauka, opseg upotrebe ćiriličnog pisma je izuzetno mali, a da

ne postoji službena prepiska, čini se, zaboravili bismo da ćirilica postoji.

"Nazivi frizerskih salona, prodavnica, tržnih centara  i drugih objekata namenjeni su Englezima, izgleda. Nedavno sam, putujući kroz jedno udaljeno selo kod nas, na kapiji kuće za prodaju pročitala napisanu poruku 'FOR SALE', za sve 'Engleze' koji tuda prođu", rekla je Duronjićeva.

Ona smatra da je upotreba jezika i pisma svojih predaka uslov trajanja potomaka.

"Setimo se toga kad god pravimo kompromise u komunikaciji", rekla je Duronjićeva.

Dodala je da vlada uvjerenje da govoriti učeno podrazumijeva upotrebu stranih riječi, po principu - što više stranih riječi, to bolja pamet.

"Rukopisi s kojima se susrećem u akademskom radu su najčešće u kategoriji 'neispisanih slova i reči'. Kada autor takvog pisanja koristi tastaturu, piše brzo, ali opet s greškama, znači konfuzne su misli. Postoje sada već generacijska predubeđenja da lepo i tačno pisanje nije uslov za uspešnu komunikaciju. Relativizacija je zahvatila i poštovanje pravila lepog i akademskog pisanja i govora",  rekla je Duronjićeva.

Branka Kukić, profesor srpskog jezika u banjalučkoj Gimnaziji, smatra da ćirilica ne nestaje, nego je mi odbacujemo ne insistirajući na njoj bar u obrazovnim institucijama i tamo gdje je to moguće.

"Ćirilice će biti uvijek, a da li ćemo mi da je koristimo i širimo, to zavisi od svakoga od nas. Internet svakako doprinosi većoj upotrebi latinice, ali i za to postoji rješenje, koje, na primjer, Rusi sjajno primjenjuju", smatra Kukićeva.

Zbog toga je jedno od osnovnih pravila da njeni učenici isključivo ćirilicom pišu pismene zadatke i sve ostale radove.

"Insistiram na tome jer samostalno i proizvoljno većina je sklonija latinici", dodaje Kukićeva.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije