Pedagoški zavod Republike Srpske će preko Ministarstva prosvjete i kulture RS uputiti inicijativu Vladi RS, u kojoj će elaborirati potrebu za otvaranjem centra za talente RS, potvrdio je u intervjuu za "Nezavisne novine" Predrag Damjanović, direktor Pedagoškog zavoda RS.
On je naveo da je otvaranje ovog centra veoma važno, prije svega s aspekta identifikovanja talenata i rada s njima, a zatim i podrške koja im je potrebna.
"Obično se polazi od pretpostavke da su samo odlikaši talenti, iako je po definiciji talenatovan onaj ko ima posebne, specifične i natprosječne vještine, te naglašene kreativne sposobnosti. Zbog činjenice da nije samo ocjena mjerilo talenta, na školama, odnosno prosvjetnim radnicima i nama u Zavodu je da prepoznamo kreativne sposobnosti i vještine svakog pojedinca, a zatim i napravimo bazu podataka talenata i damo svima njima mogućnost da se izraze", napominje Damjanović.
NN: Kao institucija, kako možete uticati na to da se ubrza proces otvaranja centra za talente RS, koji predviđa Zakon o školovanju i stipendiranju mladih talenata RS od 2010. godine, ali do danas nije implementiran?
DAMJANOVIĆ: Pokušali smo napraviti neku vrstu prijedloga, na koji način, za početak, da okupimo najtalentovanije iz matematike i fizike, u Foči ili Banjaluci, jer imamo izvrsne rezultate na tom polju. Prijedlog smo dostavili tadašnjem resornom ministru Goranu Mutabdžiji, ali nije ništa urađeno. I sada možemo pokrenuti inicijativu za osnivanje centra, ako imamo dovoljno argumenata da nam tako nešto treba, a posljednju riječ će donijeti Vlada RS. Od nas se u tom smislu traži elaborat o opravdanosti i u saglasnosti s resornim ministarstvom mi smo spremni raditi na tome.
NN: Hoćete li to uraditi?
DAMJANOVIĆ: Svakako da ćemo preko Ministarstva prosvjete i kulture RS to uraditi, jer imamo dovoljno argumenata kada je riječ o opravdanosti potrebe za centrom. Već smo i razgovarali na tu temu i mislim da i prethodni ministar, a posebno aktuelni, prepoznaju važnost centra. Međutim, svakako da je jedno od pitanja koje će se postaviti i koliko to košta i kakve su naše mogućnosti da se realizuje.
NN: Koliko košta?
DAMJANOVIĆ: Ove godine u našem budžetu je 70.000 KM za takmičenja i mislimo da će to biti dovoljno. Za osnivanje centra za talente RS trebalo bi mnogo više, jer kao što smo već rekli, nisu talenti samo djeca koja ostvaruju rezultate na takmičenjima. Pored toga, planirano je da to bude posebno pravno tijelo, s upravnim odborom i svim drugim elementima koji bi ga činili kao takvim. Ipak, sasvim sigurno, krajnje je vrijeme da se zakon o kojem govorite pretvori u djelo. Jednostavnije ćemo identifikovati talente, imamo i potencijale i programe za njih, mnogi ne bi bili prepušteni sami sebi, to bi bio stimulans i poruka da ovdje neko prati i vrednuje to što oni imaju i da se nakon školovanja vrate u RS jer imaju centar u kojem oni takođe treba da iskažu šta su naučili.
NN: Upravo je aktuelan upis brucoša, koji je otvorio temu manjeg broja studenata s jedne strane, te izbor zanimanja s kojim bi se mogli realizovati u inostranstvu. Šta Vi mislite o tome?
DAMJANOVIĆ: Tu postoji nekoliko stvari. Prva je da fakulteti koji planiraju upis moraju voditi računa o padu nataliteta, smanjenom broju srednjoškolaca, privatnim fakultetima, konkurenciji na tržištu... Jasno mi je da se uvijek očekuje i određeni broj studenata koji dolaze sa strane. Ove je godine manje zainteresovanih za pravo i ekonomiju na javnim univerzitetima, ali moramo znati da je na mnogim privatnim fakultetima moguće studirati oba smjera. Više je interesovanja na tehničkim smjerovima, što znači da mladi praktično razmišljaju kako da dođu do posla i perspektive. Nažalost, broj đaka se smanjuje. Školske 2007/ 2008. godine imali smo oko 115.000 osnovaca, a sada će ih biti oko 92.000. Drastično se smanjuje broj djece u osnovnim, a zatim i u srednjim školama, pa dolazimo u poziciju da mnoge škole nemaju dovoljno učenika koliko je po zakonu potrebno da opstanu. Postavljaju se i pitanja da li one koje imaju dva, tri, četiri ili pet učenika s ekonomskog aspekta mogu da funkcionišu, kakav je kvalitet nastave i socijalizacije u školama u koje ide pet učenika raspoređenih od 1. do 5. razreda...
NN: Ovogodišnji rezultati eksternog ocjenjivanja učenika devetih razreda osnovnih škola pokazali su srednji nivo znanja iz srpskog jezika i nizak nivo znanja iz matematike. Koliko je škola u RS koje će sada biti predmet kontrole, u pogledu načina rada sa đacima?
DAMJANOVIĆ: Rezultati su bolji od ranijih, ali i dalje zaostaju u odnosu na one koje đaci ostvaruju na redovnoj nastavi. To ne znači da nastavnici ne rade dobro. Preporučili smo im da se prilikom ocjenjivanja, usmenog i pismenog, koriste međunarodnim standardima, kao što je to bilo i kod eksterne provjere. Predstoji nam posao da sa školama koje su pokazale najslabije rezultate na eksperimentalnoj provjeri radimo na tome da ih poprave. Na savjetovanju koje ćemo imati u avgustu sa direktorima, psiholozima, pedagozima i prosvjetnim radnicima, škole koje od ukupno 83 budu među posljednjih 23 ili 25, moraće obratiti pažnju i raditi više. Mi vršimo uvid u njihov rad, prisustvovaćemo časovima, analizirati način ocjenjivanja, realizaciju plana i programa, potrebu za dopunskom nastavom, za dodatnom nastavom djeci koja su spremna da više rade. Preporuke koje ćemo im dati su obavezujuće.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.