U BiH ništa nije lišeno podjela, pa tako i obrazovanje. Naime, u RS-u je za obrazovanje zasluženo jedno ministarstvo, dok se o obrazovanju u Federaciji brine svaki kanton zasebno, a to se primjenjuje i na udžbenike iz kojih djeca uče, prenosi Večernji list.
Tako, naprimjer, u Republici Srpskoj udžbenike izdaje Zavod za udžbenike, dok je u Federaciji čak 13 izdavača, što u krajnjem slučaju utiče i na cijenu tih udžbenika. Kako je objavila Al Jazeera, u FBiH udžbenike izdaje 13 izdavača. Moraju biti prilagođeni nastavnim planovima i programima, usaglašenima između 10 kantona. O tome odlučuje Koordinacija 11 ministara, a svaki udžbenik pregleda pet stručnih recenzenata. Iz Federalnog ministarstva obrazovanja su kazali kako je prisutna cijela skala na osnovi koje se ocjenjuju udžbenici, ali i kako rade na pooštravanju recenzentskih kriterija kako bi izdavačima smanjili prostor za grešku. Mali izdavači i veliki broj izdavača čine cijene većima. I dok, naprimjer, u RS Ministarstvo osigurava udžbenike za prve i druge razrede osnovne škole, odnosno one su besplatne za učenike, u Federaciji su roditelji primorani kupiti sve knjige počinjući od prvog razreda. Tako roditelji za svoje dijete, zavisno u koji razred ide, mora izdvojiti od 100 do 300 KM. Također, problem je i što se konstantno moraju kupovati novi udžbenici koji imaju vrlo malo ili nimalo izmjena u odnosu na prethodnu godinu, tako da su djeca praktično onemogućena "posuditi" knjige. Ovim pitanjem pozabavila se i Vlada HNK-a koja je donijela odluku da će udžbenici i priručnici koje je odobrilo resorno ministarstvo ove županije biti u upotrebi idućih pet godina. Skupoći knjiga dosjetili su se i roditelji, kao i učenici koji sami organiziraju male sajmove prodaje gdje kupuju polovne udžbenike po znatno nižim cijenama. Ali, ipak, ostaje problem neusklađenosti udžbeničke politike.
Udžbenička politika
Kako je objavila Al Jazeera, preduslov za promjene u udžbeničkoj politici korjenita je promjena u obrazovnome sistemu koja, smatraju stručnjaci, može krenuti tek s uvođenjem zajedničke programske jezgre koja je trenutačno u fazi izrade. Zajednička jezgra obuhvatila bi 70 posto programa, a ostatak bi činile posebnosti programa na bosanskom, srpskom i hrvatskom jeziku. Riječ je o osam područja koja se usklađuju jedno po jedno. - Na osnovi zajednička jezgre, kada se objavi u Službenom glasniku i postane službeno, nadležna ministarstva obrazovanja su dužna napraviti reviziju postojećih planova i programa i učiniti sve što je potrebno da se uskladi na osnovi zajedničke jezgre. Ono što svi kažu i što vjerujemo da je isti slučaj, jer smo i mi kao Agencija u istoj situaciji, je nedostatak financijskih sredstava, objasnila je Maja Stojkić iz Agencije za obrazovanje BiH za Al Jazeeru.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.