BANJALUKA - Od 6.912 studenata koji su lani diplomirali u RS, najviše je onih koji su završili ekonomiju, pravo, ili neki od fakulteta društvenih nauka, a ubjedljivo najmanje ih se "okitilo" diplomom inženjera poljoprivrede.
Svi se slažu da su stručnjaci iz oblasti agrara ovdašnjim poljoprivrednicima i te kako potrebni, a pogotovo ratari, koji kažu da bi mladi ljudi trebalo da manje razmišljaju o kancelarijskim poslovima, a više o radu na selu.
Interesantno je da banjalučki Poljoprivredni fakultet nema problema sa popunjavanjem "zacrtanih" kvota, a otvoreno je i pitanje mogućeg upisa većeg broja studenata.
"Kada se dogovaramo koliko studenata treba da primimo, damo Univerzitetu prijedlog i on usvoji. Mi planirani broj studenata uvijek upišeno. Na prvi ciklus u prvu godinu upisujemo oko 220 studenata. Možda premalo tražimo studenata za upis. To je stvar za neke druge analize", ističe Nebojša Savić, prodekan za nastavu Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Banjaluci.
Prema njegovim riječima, postoje dobre mogućnosti za zapošljavanje poljoprivrednih inženjera. Međutim, smatra on, još su prisutna razmišljanja onih koji se bave poljoprivredom da im nisu potrebni stručnjaci i da mogu sve sami, što je, kako smatra Savić, pogrešno i ne može doprinijeti razvoju.
"Danas je bez struke i nauke teško da se može ići u korak sa tržištem. Mogućnosti za uspjeh ima, samo treba podsticati mlade ljude da pokreću svoju proizvodnju", naglašava Savić.
Poljoprivrednici, sa druge strane, nisu optimistični, jer smatraju da omladina ne vidi budućnost na selu.
Postoje dobre mogućnosti za zapošljavanje poljoprivrednih inženjera
"U sadašnjim uslovima, kada je u pitanju agrar, mladi ne vide perspektivu. Poljoprivreda traži inženjera koji će biti u čizmama, a ne kancelarijske pisare, a zauzvrat ne nudi mnogo pa je zato malo interesovanje mladih za ovu ovlast", pojašnjava Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS.
Dodaje da roditelji utiču na djecu i njihovo opredjeljenje kada je o školovanju riječ, te su oni, kako ističe, vjerovatno odlučili da je za njihove potomke od poljoprivrede bolja bilo koja druga oblast.
"Mladi se najviše usmjeravaju u oblast prava i ekonomije", naglašava Marinković.
Budući inženjeri poljoprivrede mišljenja su da će u oblasti za koju se školuju teško pronaći posao. Izlaz iz začaranog kruga pokušaće pronaći u samozapošljavanju.
"Ja sam pri kraju fakulteta i pravo da vam kažem, nisam siguran šta ću kada završim. Razmišljam o pokretanju vlastitog biznisa - na primjer da podignem voćnjak ili pokrenem manju farmu", priča nam student Poljoprivrednog fakuluta Univerziteta u Banjaluci.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, čak polovina svih studenata koji su diplomirali lani stekli su zvanje iz obrazovne oblasti društvene nauke, poslovanje i pravo, dok je najmanje studenata steklo zvanje iz oblasti koju statističari zovu poljoprivreda i veterinarstvo, njih tek 2,4 odsto.
Očekivano, više od polovine studenata, njih 3.992, diplomu je steklo u Banjaluci.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.