BANJALUKA - Manjak materijala za praktičnu obuku i nedovoljno učešće privatnog sektora predstavljaju velike nedostatke po pitanju stručnog obrazovanja u BiH, pokazuju rezultati studije koju je sproveo GIZ (Njemačko društvo za međunarodnu saradnju).
Ova studija je rađena u 10 stručnih škola u BiH, na području Prijedora, Gradiške, Goražda, Mostara i Sarajeva.
U GIZ-u su rekli da su u studiji navedena lična zapažanja u vezi s nedostatkom u stručnom obrazovanju.
"Dvije trećine ispitanika su izjavile da u velikoj mjeri nedostaje praktična obuka, a njih nešto više od 60 odsto je potvrdilo nedostatak opreme i materijala za obuku", navode u GIZ-u i ističu da je činjenica da je samo oko pola anketiranih maturanata učestvovalo u nekoj vrsti praktične obuke u privrednim subjektima, što ukazuje na to da se saradnja među privrednim subjektima i stručnim školama treba unaprijediti kako bi se zadovoljile potrebe tržište rada u BiH.
Rifet Bečić, direktor Srednje tehničke škole "Hasib Hadžović" u Goraždu, rekao je da praksu obavljaju uglavnom u radionicama u školi, te da postoje problemi s onim privrednim subjektima za zvanja koja oni obrazuju, jer ih je teško pronaći.
"Ono što nam nedostaje je materijal za obuku i stručnu praksu pa se snalazimo na razne načine, nešto preko donacija, nešto zamjenom materijala koje potrošimo za nove repromaterijale, da se može obaviti ono osnovno. Bilo bi to daleko bolje da je u kontinuitetu i potrebno je da se svi zajedno dodatno angažujemo", kaže Bečić.
Dodaje da po nastavnom planu koji je predviđen svi učenici treba da imaju praksu.
"Nemamo mnogo praktične nastave, to je dva do četiri časa sedmično. Privredni subjekti nam pomažu koliko mogu", kaže Bečić.
Vlado Tomić, direktor Tehničke škole u Gradišci, kaže da je njihova situacija po pitanju prakse dobra te da sve ide u pozitivnom smjeru.
"Naša škola je inicirala da imamo zanimanje tehničara CNC tehnologije. Osim toga, upisali smo i zanimanje tehničara informacionih tehnologija, tako da zadnje dvije godine imamo višak đaka na upisu", rekao je Tomić.
On je istakao da imaju korektnu saradnju sa privrednim sektorom i firmama.
"U odnosu na prethodne školske godine saradnja je bolja i intenzivirali smo je. Ono što je interesantno je da su pojedini učenici određenih zanimanja tražili od nas da ih angažujemo na nastavi u nekom preduzeću, iako im to nije bila obaveza, jer su željeli da steknu znanje i kasnije budu konkurentni na tržištu rada", kaže Tomić.
Naglasio je da najviše učenika ima u zanimanjima za tapetara.
Dijana Šobot, direktorica Mašinske škole u Prijedoru, kaže da je njihova škola pozitivan primjer u BiH po pitanju stručne prakse.
"Naš grad je specifičan, daleko smo odmakli od svih ostalih gradova u BiH po pitanju angažovanja škole, privrede i Gradske uprave. Nismo imali nijedan problem sa privredom da nam neko kaže da neće primiti djecu, štaviše oni učenike i traže", kaže Šobotova i dodaje da učenici ove škole obavljaju praktičnu nastavu u više od 30 preduzeća na području grada Prijedora.
Ona kaže da postoji problem sa privredom u pomoći opremanja škola, te da je to ono što oni ne uspijevaju, jer očigledno privrednici još nisu shvatili svoju ulogu u sistemu obrazovanja, kako bi im ti učenici sutra koristili.
"Mi smo kroz razne projekte uspjeli nabaviti dosta opreme za praktičnu nastavu. Recimo, za zanimanje varilac smo opremili kabinet koji zadovoljava sve evropske standarde. Naši učenici nakon završetka školovanja budu spremni za rad i jedno preduzeće je prošle godine ponudilo posao čitavom razredu za zanimanje varilac, ali oni to nisu prihvatili, jer im očito plata nije odgovarala", kaže Šobotova.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.