Razvoj obrazovnog sistema u Bosni i Hercegovini se nije promijenio već 20 godina, tačnije nema promjene još od završetka rata, osim promjene sa osmogodišnje na devetogodišnje osnovno obrazovanje.
Možda bi kao promjene mogli navesti veći broj privatnih škola, dok se državne škole sukobljavaju sa odabirom jezika (Bošnjački/Bosanski) ili izborom pisma (ćirilica/latinica), metode pročuvanja nisu evoluirale, a bosanskohercegovačno ulaganje u nauku je 0.007%. I bez obzira u kojem dijelu BiH živjeli postoji samo jedan pristup, način rada i plan i program po kojem đaci uče.
Istovremeno, Svjetski ekonomski forum svake godine koristeći se cjelokupnom ekonomskom i razvojnom politikom svake zemlje svijeta rangira po 12 stubova kompetentnosti u kojoj su uklječena i makro-ekonomija, okolina, infrastruktura, zdravlje i osnovno obrazovanje, kao i učinkovitost tržišta rada.
"Business insider" je istražio podatke o školama u svakoj zemlji i donio rezultate koji je to najbolji obrazovni sistem. Ni SAD ili UK nisu uspjele ući u 11 najboljih.
Najbolje ocjenjene zemlje:
Japan: 5.6
Japan je na vrhu liste po pismenosti, nauci i matematici u Organizaciji za ekonomiju, kooperaciju i razvoj (OECD). Učenici idu šest godina u osnovno, tri godine kroz mlađu srednju školu i tri godine u srednju školu prije odluke gdje bi željeli da studiraju. Srednja škola nije obavezna, ali je upis u srednje škole 98%.
Barbados: 5.9
Vlada Barbadosa je investirala u edukaciju koja je rezultirala rastom od 98% u pismenosti, jedna od najvećih u svijetu. Osnovna škola je od četiri do jedanaest godina, zatim srednja škola od 11 do 18. Većina škola, da li osnovnih ili srednjih, je u vlasništvu same države.
Novi Zeland: 5.6
Osnovno i srednje obrazovanje u Novom Zelandu su od pete do 19. godine, sa obaveznim školovanjem od šeste do šesnaeste godine. Postoje tri tipa srednje škole u Novom Zelandu: državno školstvo koje broji oko 85% populacije, državno-integrirana škola u kojoj su privatne škole integrirane u državu, ali imaju poseban zakup i tu je 12% učenika i privatne škole u koje ide tri odsto učenika.
Estonija: 5.7
Estonija troši oko četiri odsto BDP-a na edukaciju, po podacima iz 2015. godine. Nakon promjene obrazovnog sistema 1992. naveli su da je cilj edukacije: "Stvoriti zadovoljavajuće stanje za razvoj osobnosti, porodice i estonske nacije, promicati razvoj etničkih manjina, ekonomije, politike i kulturnog života u Estoniji, te je važno očuvanje prirode u globalno-ekonomskom i kulturnom kontekstu, važno je cijeniti građanstvo i napraviti preduslove za očuvanje tradicije i promicanja jednakosti.
Irska: 5.8
Većina srednjih škola u Irskoj su privatne i uređene po državnom programu, ali tu su sveobuhvatne, opšte i strukovne škole. Posljednji izvještaji pokazuju da je Irska trošila na edukaciju 15% iza razvijenog svijeta u jeku finansijske krize od 2008. do 2013. godine, sugeriše da bi sistem obrazovanja mogao patiti u budućnosti.
Katar: 5.8
BBC je izvještavao 2012. godine da naftom bogat Katar postaje "jedan od najznačajnijih igrača u području obrazovnih inovacija, podržavajući, mnogo projekata na poboljšanju pismenosti kroz srednje i univerzitetsko istraživanje."
Zemlja mnogo ulaže u poboljšanju edukacionih standarda i jedan od njih je Vision 2030 program koji čini zemlju samozadovoljavajuću. Vlada finansira škole nudeći im besplatno obrazovanje, ali samo za katarske državljane, a državljani drugih nacija imaju tendenciju da svoju djecu šalju u privane škole.
Holandija: 5.9
Djeca iz Holandije smatraju se najsretnijima na svijetu po istraživanju koju je proveo UNICEF 2013. godine, na osnovu činjenice da imaju najbolje edukativne programe. Škole ne daju mnogo zadaća do srednje škole i učenici nisu pod pritiskom i stresom. Škole su podijeljene između vjerskih škola i „neutralnih“ državnih škola, sa jako malim brojem privatnih škola.
Singapur: 6.1
Singapur postaje rekorder po visini u Programu za procjenu internacionalnih studenta, koji pomaže za procjenu i komparaciju studenata širom svijeta. Kako god, školski sistem ima lošu reputaciju po kojoj se učenici stavljaju pod veliki pritisak još dok su jako mali.
Belgija: 6.2
Belgija ima četiri različita programa za srednju školu, generalna ili opšta srednja škola, tehnička srednja škola, strukovna srednja škola i srednja škola za umjetnost. Fulbright komisija u SAD-u, koja organizuje razmjenu učenika sa Belgijom i Luksembourgom kaže: "Edukacija mora imati najviši prioritet i mora postojati razmjena između svih regionalnih vlada kao u Belgiji."
Kompletan sistem javnih i privatnih škola je dostupan svoj djeci između četiri i 18 godina, sa malo ili nikako troškova.
Švajcarska: 6.2
Samo pet odsto djece pohađa privatne škole u Švajcarskoj. Lekcije se uče na različitim jezicima, zavisno od regiona odakle potiču – njemački, francuski ili italijanski su najčešći jezici. Od srednje škole učenici se razdvajaju zavisno od sposobnosti.
Finska: 6.7
Finska rutinski stoji na vrhu liste u globalno-edukacionom sistemu i poznata je po nepovezanom sistemu – svi učenici bez obzira na sposobnosti uče u istim klasama. Kao rezultat, jaz između najslabijih i najjačih učenika je najmanji na svijetu. Finske škole daju malo domaće zadaće i imaju glavni test sa 16 godina.
(federalna.ba/businessinsider.com)
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.