Obrazovanje

Školskom sportu u RS potrebna reforma : Sport preventiva loših navika

Školskom sportu u RS potrebna reforma : Sport preventiva loših navika
Foto: N.N. | Školskom sportu u RS potrebna reforma : Sport preventiva loših navika
Goran Karać

Sport nije samo takmičenje, obuhvata i druge pozitivne vrednosti koje dete stiče tokom svog razvoja. Sport je preventiva loših navika, kaže Željko Tanasković, proslavljeni odbojkaš, a danas predsjednik Saveza školskog sporta Srbije.

O značaju sporta u predškolskoj i školskoj dobi djece, stanju školskog sporta u Republici Srpskoj, planovima i mogućnostima za kvalitetan razvoj bilo je danas riječi na okruglom stolu u Banjaluci, koji je održan na inicijativu i u organizaciji Udruženja "Misli dobro".

U ovim modernim vremenima djeca sve manje vremena provode fizički aktivna, što je preduslov za negativne posljedice za njihov psihofizički razvoj poput gojaznosti, deformiteta kičme..., a zbog lošeg trenda da se fizičko vaspitanje u školama u RS, uz neke izuzetke, sve više zapostavlja, upaljen je alarm da se ovom problemu posveti više pažnje i da je krajnje vrijeme da se uradi nešto konkretno.

Prema istraživanju Univerziteta "Liverpool Hoope",  kod 80 odsto od 4.000 djece školskog i predškolskog uzrasta zabilježen je jedan od deformiteta lokomotornog sistema ili postoji mogućnost za nastanak gojaznosti.

Profesor doktor Radenko Dobraš, prodekan za nastavu Fakulteta fizičkog vaspitanja i sporta Banjaluka, kaže da se djeci od najranije dobi nameće imperativ vrhunskog rezultata umjesto da im se prezentuju i benefiti po zdravlje koji su rezultat redovnih fizičkih aktivnosti. 

"Djeca odustaju od bavljenja sportom zbog nedostižnih ciljeva i to nije dobro. Danas imate djecu koja su jako loše motorički razvijena i onu drugu grupu kojima sport jako dobro ide, što su njihovi roditelji prepoznali i kroz škole sporta kojih danas ima sve više obezbijedili im dalji sportski napredak. Sve žrtvuje zbog rezultata, a to nije dobro", kaže Dobraš i dodaje da se, što se tiče školskog sporta u RS, mora uraditi mnogo više.

"Kod nas se trenutno sve svodi na jednu sportsku smotru godišnje, a to je premalo. Nedostaje i volje i entuzijazma. Moramo poraditi na sistemskom rješenju ovog pitanja. Što više djece uključimo u redovne fizičke aktivnosti i sport, biće zdraviji u svakom smislu, a kad imate kvalitetan pristup i rad i masovnost, veća je šansa da ćete na kraju imati i vrhunske sportiste".

Kako se pitanje školskog sporta može kvalitetno riješiti naveden je model iz komšiluka... Republika Srpska trenutno nema savez školskog sporta, ali ga ima Srbija.

Željku Tanaskoviću je nedavno počeo treći mandat na čelu ovog tijela, koje postoji već 50 godina, a kroz čije aktivnosti i projekte godišnje prođe oko 123.000 djece. "Sport u škole", "Đak reporter", "Lajk za naš ples" i "Zdravo rastimo" su projekti koje ovo tijelo trenutno realizuje, a čiji je cilj da se što više djece koja se ne bave sportom u školama sporta i klubovima  potpuno besplatno kroz razne sportove, igre, ples i slično uključi u redovne fizičke aktivnosti.

"Svi ovi programi su zamišljeni da se deci na prihvatljiv i zanimljiv način pokaže koliko je sport zdrava aktivnost i korisna navika. Takmičenja su dobra jer motivišu i drugu decu da i oni pokušaju, ali je mnogo važnije da im pokažemo da nastave da se bave sportom i vežbaju bez obzira što mnogi od njih neće ostvariti vrhunske rezultate. Projekte koje realizujemo zamislili smo na taj način da s decom rade nastavnici i profesori fizičkog vaspitanja koji imaju nedovoljan broj časova i oni koji su na birou", kaže Tanasković i dodaje:

"Osnov svega je postaviti sistem i raditi po njemu. Školski sport mora biti baza od koje sve kreće. Moramo najviše raditi na svesti i u ova izazovna moderna vremena deci pokazati da mogu mnogo više i bolje od toga da se druže sa virtuelnim prijateljima".

Učesnici okruglog stola dotakli su se mnogih pitanja koja se direktno i indirektno tiču školskog, ali i sporta uopšte, pa se moglo čuti i to da je potrebna bolja kontrola kvaliteta kako nastave fizičkog vaspitanja u školama, tako i škola sporta. Učesnici diskusije su izrazili zabrinutost da nedovoljno razvijen sistem školskog sporta u RS odgovara privatnim školama sporta, jer je to prilika za komercijalnu korist.

U diskusiji su učestvovali i Radmila Kocić-Ćućić, pomoćnik ministra za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje u Vladi RS, Gorica Bilak-Moconja, viši stručni saradnik za školski sport u Ministarstvu porodice, omladine i sporta u Vladi RS, Uroš Savić, generalni sekretar Saveza za školski sport Srbije, Dejan Travar, koordinator za sport i omladinu u Gradskoj upravi grada Banjaluka, nastavnici i profesori fizičkog vaspitanja, sportski radnici, bivši i sadašnji sportisti....

Panić: Premalo časova fizičkog

Goran Panić, profesor fizičkog vaspitanja u osnovnim školama "Branko Ćopić" i "Dositej Obradović" u Prijedoru, ali i trener u Atletskom klubu Banjaluka, ističe značaj školskog sporta.

"Sport je vrlo bitan, posebno u mlađim kategorijama - od prvog do petog razreda. Najbitnije je da se pravilno radi od početka, ako imate dobru bazu kvalitet će u seniorskoj konkurenciji biti mnogo veći. Mislim da je sada problem i mali broj časova fizičkog vaspitanja u salama. Zbog njihove zauzetosti mnogi od tri časa eventualno dva imaju u sali. To je malo", rekao je Panić.

3 časa sedmično fizičkog vaspitanja je zakonski propisano u RS za učenike od drugog do četvrtog razreda

Male OI

Školski sport u Republici Srpskoj ostvaruje se kroz takmičenja Malih olimpijskih igara (MOI RS), dok u Srbiji osim ovog postoje i školska takmičenja i nastup na Svjetskom školskom prvenstvu.

Komentare na ovu vijest mogu postaviti samo prijavljeni čitaoci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije