Obrazovanje

Sporni zapošljavanje u školama i bodovanje

Sporni zapošljavanje u školama i bodovanje
Foto: N.N. | Sporni zapošljavanje u školama i bodovanje
Bojana Živanić

BANJALUKA - Republička prosvjetna inspekcija je za devet mjeseci ove godine u oblasti osnovnog i srednjeg obrazovanja u oko 30 odsto kontrola utvrdila propuste u radu, potvrđeno je u Republičkoj upravi za inspekcijske poslove.

"U 722 kontrole koje su izvršene, u 223 slučaja su utvrđene nepravilnosti i izdata su 24 prekršajna naloga, od čega 12 za školu kao pravno lice i 12 za direktora kao odgovorno lice", istakli su u Upravi.

Prema njihovim riječima, nepravilnosti koje su inspektori najčešće nalazili odnose se na procedure i kriterijume za popunu upražnjenih radnih mjesta, formiranje i rad stručnih organa škole i organa upravljanja i rukovođenja.

"Propusti su utvrđeni i prilikom kontrole sprovođenja procedure određivanja tehnološkog viška, zatim neažurno vođenje evidencije, kao i donošenje opštih akata škole", pojasnili su iz ove inspekcije.

Dane Malešević, ministar prosvjete i kulture RS, kazao je da ovo ministarstvo radi upravni nadzor nad zakonitošću rada škole.

"Inspekcija izlazi na teren i utvrđuje postojeće stanje, nakon čega obavještava nas, kako bi Ministarstvo moglo da preduzme mjere za otklanjanje eventualnih nepravilnosti", kaže Malešević.

Stevica Džogazović, predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola prijedorske regije, kazao je da Republička prosvjetna inspekcija korektno obavlja svoj posao.

"Pravilnik mora da se poštuje, kao i zakonom propisana procedura za raspisivanje konkursa za popunu upražnjenih radnih mjesta", kaže on.

Duško Đurić, predsjednik Aktiva direktora srednjih škola semberske regije, kazao je da se u većini slučajeva kada je popuna upražnjenih radnih mjesta u pitanju ne radi o namjernim greškama.

"Prilikom bodovanja komisije često nesvjesno naprave propust prilikom bodovanja i kasnije ljudi koji su konkurisali to primijete, pa zbog toga inspekcija izlazi na teren", stav je Đurića.

Naveo je da kad je procedura određivanja tehnološkog viška u pitanju, da se ona izvršava na nivou aktiva direktora pojedinih teritorija.

"Ukoliko se ta procedura na sastancima dobro odradi ne bi smjelo doći do problema, ali, naravno, preduslov je da škole prikažu realno stanje", istakao je Đurić.

Milica Perković-Blagojević, predsjednica Aktiva direktora osnovnih škola Bijeljina - Ugljevik - Lopare, istakla je da je tehnološki višak kadar koji nema dovoljnu normu časova.

"Teško je utvrditi listu prioriteta kada je tehnološki višak u pitanju. Broj učenika i broj škola se iz dana u dan smanjuje, pa je samim tim evidentno i da su tehnološki viškovi neminovna posljedica toga", pojasnila je Perković-Blagojevićeva.

Đorđe Mršević, predsjednik Aktiva direktora srednjih škola sarajevsko-romanijske regije, kazao je da najviše problema stvaraju pravilnici, koji su, po njemu, previše nerealni.

"Postoji mnogo profesora koji nemaju dovoljnu normu časova i onda je teško izvesti da neko putuje npr. iz Višegrada u Sokolac jer je to udaljenost preko 70 kilometara, a putni troškovi se nadoknađuju za udaljenost preko 450 km", pojasnio je Mršević.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Komentari: 0

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije