Nađa Murad je imala 21 godinu kada su je u iračkom selu Koho oteli borci Islamske države. Pripadnica jezidske entokonfesionalne grupe Kurda, koja danas ima 24 godine, uspjela je da se spasi, a muke koje je proživljavala dok je bila seks robinja Islamske države opisala je u knjizi “The Last Girl: My Story of Captivity and My Fight Against the Islamic State” (Posljednja djevojka: Moja ispovijest o zatočeništvu i borba protiv Islamske države).
Ona opisuje život u selu na sjeveru Iraka, mučno zatočeništvo, bjekstvo ispunjeno strahom i osjećanje da je prepuštena sama sebi i iznevjerena, prenosi "Daily Mail".
Godine 2014. Nađa je bila jedna od 7.000 žena i djevojčica koje su oteli sunitski muslimanski borci, koji Jezide smatraju sljedbenicima đavola. Sve muškarce i starije žene, uključujući i njeno osmoro braće i majku, pobili su, a mlađe žene i djevojčice zarobili da bi im služile kao seksualne robinje.
"Nikada nije lako ispričati svoju priču. Svaki put kada je prepričavate, vi je oživljavate. Moja ispovijest je iskrena i zasnovana na činjenicama i moje je najbolje oružje protiv terorizma koje namjeravam da koristim sve dok teroristi ne budu izvedeni pred sud", piše Nađa Murad u knjizi.
Prema procjenama UN, u napadu 2014. godine zarobljeno je i ubijeno više od 5.000 Jezida, a eksperti UN kažu da je Islamska država počinila genocid nad Jezidima u Siriji i Iraku. Savez bezbjednosti UN odobrio je u septembru osnivanje istražnog tima, koji će sakupljati i sačuvati dokaze o zločinima Islamske države u Iraku.
Aktivistkinja za zaštitu ljudskih prava i advokat Amal Kluni zastupa Nađu Murad i napisala je predgovor za knjigu. Supruga poznatog glumca zalaže se za to da pripadnici Islamske države odgovaraju za zločine pred Međunarodnim krivičnim sudom.
Nađa Murad je oteta iz sela Koho, kod Sindžara, u oblasti gdje živi oko 400.000 Jezida.
"Naše komšije suniti mogli su da dođu i pokušaju da nam pomognu, ali to nisu učinili", piše ona u knjizi.
Islamska država ju je registrovala kao robinju i čak je imala ličnu ispravu s fotografijom koja bi bila podijeljena među borcima ukoliko bi pokušala da pobjegne.
"Ti si moja četvrta 'sabija' (seksualna robinja)", rekao joj je novi vlasnik, sudija i pripadnik Islamske države visokog ranga.
"Ostale tri su sada muslimanke. Učinio sam to za njih. Jezidi su nevjernici i zato ovo radimo. To će ti pomoći", dodao je.
Nađa piše da je bezbroj puta silovana, da su je muškarci kupovali i zatim prodavali drugima.
"U jednom trenutku samo su me silovali. Silovanje postaje dio svakodnevnog života. Ne znaš ko će otvoriti vrata i napasti te, znaš samo da će se to desiti i da će sutra biti možda još gore", piše ona u knjizi.
Kada je pokušala da pobjegne kroz prozor nakon što je obukla “abaju”, odjeću kakvu nose religiozne muslimanke, stražar ju je uhvatio, bičevao, a zatim ju je šest stražara silovalo jedan za drugim sve dok se nije onesvijestila.
U nedjelji koja je uslijedila, predali su je šestorici drugih muškaraca, koji su je ponovo silovali i tukli, a zatim predali muškarcu koji je namjeravao da je odvede u Siriju.
A onda joj se jednog dana ukazala prilika da pobjegne. Preskočila je zid u bašti kuće svog tamničara u Mosulu. Uvijena u abaju, lutala je ulicama grada, a onda je smogla hrabrosti da pokuca na vrata nepoznatih ljudi i zatraži pomoć.
Bio je to veliki rizik. Kasnije je saznala da je njena nećaka, koja je takođe postala seks robinja, čak šest puta vraćena borcima Islamske države nakon što su je potkazali ljudi kojima se obratila za pomoć.
"Porodice u Iraku i Siriji živjele su normalno dok su nas mučili i silovali. Gledali su kako nas vode po ulici. Slušali su naše krike na pijaci robova, ali ništa nisu preduzeli", piše Nađa.
Njoj se ipak osmjehnula sreća. Ljudi na koje je naišla u Mosulu pomogli su joj da se domogne izbjegličkog logora. Ona kaže da je napisala knjigu s ciljem da zarobljeni Jezidi budu oslobođeni, da se preživjeli rasele i da se uklone nagazne mine u regionu Sindžara, te da teroristi Islamske države budu izvedeni pred sud.
"Više od svega želim da budem posljednja djevojka na svijetu koja je doživjela ovako nešto", kaže Nađa, koja danas živi u Njemačkoj.
Ove godine je postala ambasador dobre volje UN za dostojanstvo preživjelih žrtava trgovine ljudima.
(Blic)
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.