Svijet

Grčka trese temelje EU

 Grčka trese temelje EU
Grčka trese temelje EU

ATINA, SARAJEVO - Ukoliko ne dođe do dramatičnog preokreta koji bi značio isplatu 1,6 milijardi eura grčkog duga Međunarodnom monetarnom fondu (MMF), predstojećih sedam dana, uključujući nedjeljni referendum, bit će jedna od najznačajnijih sedmica u novijoj grčkoj povijesti.

Naime, građani Grčke, koja je pred ekonomskim i monetarnim kolapsom, u nedjelju, 5. jula, na referendumu će se izjasniti o zahtjevima "trojke" (MMF, Evropska komisija i Evropska centralna banka), odnosno o ponudi koja bi za Grčku značila dalje stezanje kaiša, ogromne mjere štednje i povećanje sve većeg siromaštva u zamjenu za novi paket prijeko potrebne financijske pomoći.

U međuvremenu, između zvanične Atine i Brisela juče su navodno trajali kontakti s ciljem da se u posljednjem trenutku postigne sporazum o grčkom dugu. To je potvrdio jedan grčki zvaničnik, a njemačka kancelarka Angela Merkel ipak je izjavila da ne zna ništa o novoj evropskoj ponudi Grčkoj. Navodno je i grčki premijer Aleksis Cipras uputio potpuno novi prijedlog za rješenje dužničke krize.

"Grčka vlada predložila je dvogodišnji sporazum s Europskim stabilizacijskim mehanizmom kako bi u potpunosti pokrila svoje financijske potrebe paralelno s restrukturiranjem duga", navodi se u kratkom saopštenju iz Ciprasovog kabineta, gdje stoji i da Grčka ostaje za pregovaračkim stolom te da Atina i dalje želi zadržati evro.

Situacija u Grčkoj, ma koliko je bilo nemoguće upoređivati sa stanjem u BiH, ipak bi, smatraju stručnjaci, mogla pokazati kako bi u budućnosti stvari mogle da izgledaju i u našoj državi, koja već godinama, poput Grčke, međunarodne kredite koristi kao mjere za kratkoročno fiskalno olakšanje.

Prije nego što je objavljeno da je Cipras, navodno, uputio potpuno novi prijedlog za rješenje krize, bilo je malo naznaka da je on spreman da promijeni stav nakon što je ranije ustvrdio da su uslovi koje su postavili kreditori "ponižavajući".

Cipras je stoga, ranije, građanima preporučio da odbiju sve zahtjeve "trojke", što bi, kako navode stručnjaci, uzrokovalo kolaps banaka, dramatičan pad privredne i ekonomske aktivnosti, snažnu deprecijaciju nove drahme (pad kupovne moći i proces koji prethodi devalvaciji), a što će za posljedicu imati izniman pad životnog standarda Grka. Desi li se, pak, da se Grci na referendumu izjasne za sporazum sa "trojkom", Cipras će raspustiti kabinet i podnijeti ostavku, te bi u ovoj državi vjerovatno bili raspisani vanredni izbori.

Profesor Vjekoslav Domljan, jedan od vodećih ekonomista u BiH, "ne vidi" da iko pravi kalkulacije kako se grčko pitanje može odraziti na našu zemlju.

"I ovdje se, kao i u Grčkoj, donose kratkoročne mjere, koje donose samo kratkoročno olakšanje, što je slučaj s kreditima MMF-a. Sada su svi troškovi Grčke došli na naplatu, a Cipras i Kabinet nisu ništa uradili da naprave kredibilan plan kako da vrate dug, kako da ono što su trošili više, sada troše manje", ističe profesor Domljan te podsjeća na poznato pravilo po kojem "ili država uništi javne dugove, ili javni dugovi unište državu".

Profesor Nedžma Džananović-Mirašćija, ekspert za pitanja vanjske politike i EU, napominje da još nije poznato kako će se stvari odvijati jer rok ističe u ponoć (sinoć), "a Grčka je već pokazala da zna da iznenadi".

"Evidentno je jedino da je EU ušla u nikad dublju i nikad ozbiljniju krizu. Nažalost, ovo što gledamo je brutalna kockarska igra s ogromnim ulozima, za Grčku, za Njemačku, za koncept rezova i štednje, za političku baštinu i Merkelove, ali i Sirize, kao jedine krajnje lijeve vlade u Evropi koja se suprotstavlja neoliberalnim konceptima. Političke posljedice ove igre su nesagledive", ističe ona.

Uvjerena je da "eurounijski projekat kakav znamo više neće postojati".

"EU će se nakon ovoga mijenjati i te promjene neće olakšati ulazak novim članicama. No, ono što nas najviše treba da brine je činjenica da bh. vlasti ne čine ništa ozbiljno ni po pitanju EU puta, pogotovo nakon posljednjeg u nizu poklonjenih koraka, niti u smislu iznalaženja realne alternative", zaključuje ona.

Dino Abazović, profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, smatra da iz "grčke krize" proizlaze dva ključna pitanja. Prvo je na koji će se način EU nadalje odrediti prema krizi, "jer činjenica je da EU nije bila spremna za situaciju koja nije došla preko noći", a drugo je proces daljeg proširenja EU.

"Priče o zasićenju su posljednjih godina uvijek bile prisutne, i to nije ništa novo, međutim, geopolitička situacija, sa stanjem u Ukrajini, pojavom ISIL-a, je determinirala drugu priču. BiH se sada, zajedno s ostalim državama regije, nalazi u prilično specifičnoj situaciji", zaključuje Abazović.

Inače, u iščekivanju grčkog referenduma, Žan-Klod Junker, predsjednik Evropske komisije, uputio je posljednju ponudu Atini u pokušaju postizanja dogovora o isplati financijske pomoći Grčkoj prije isteka roka (sinoć u ponoć), na koju je Cipras ostao ravnodušan. Grčki dug ovoga trenutka iznosi oko 320 milijardi eura, od čega se čak 78 posto odnosi na "trojku".

Profesor Asim Mujkić smatra da će "grčka kriza" značiti i makar kratkoročno odvlačenje fokusa EU sa BiH.

"U dugoročnom smislu, grčko pitanje je od presudnog značaja za sami opstanak Unije! Odnosno, pitanje je hoće li Evropa opet biti jedna vrsta neoliberalnog pakta uglja i čelika, ili pakt trojke? I hoće li ta Evropa zaista počivati na temeljima socijalne pravde", pita profesor Mujkić.

Bez većih promjena u BiH

Održavanje referenduma u Grčkoj, ukoliko glasači odluče da ne podrže program pomoći, moglo bi značiti definitivan izlazak Grčke iz eurozone, ali generalno posmatrano, BiH ne bi trebalo da ima bilo kakve veće promjene, saopšteno je iz Centralne banke (CB) BiH.

"Grčke banke ne posluju u BiH, te stoga BiH ne treba očekivati bilo kakve negativne implikacije po finansijski sistem u BiH, budući da bankarski sektor u BiH nije izložen grčkim bankama, i neće biti direktnog uticaja kao što to može biti u zemljama u regionu, kao što su Makedonija, Srbija, Albanija i Bugarska", navode između ostalog iz CB BiH.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije