Svijet

Život u Atini praktično zamrznut (FOTO)

 Život u Atini praktično zamrznut (FOTO)
Život u Atini praktično zamrznut (FOTO)

ATINA, KALAMATA - Nekoliko stotina Bosanaca i Hercegovaca, koji su životnu sreću pronašli u Grčkoj, proteklih sedmica prolaze jednaka iskušenja s kojima se suočava i grčki narod, iščekujući krajnji ishod u šahovskoj partiji Atine i Brisela, što će uveliko odrediti sudbinu cijele jedne nacije.

Naime, višesedmičnoj šahovskoj partiji, u kojoj "velika trojka" (MMF, Evropska komisija i Evropska centralna banka) vuče bijele figure, a grčka vlada sa Sirizom na čelu crne, konačno se nazire kraj. Nakon posljednjeg stava evropskih ministara, koji su Vladi Aleksisa Ciprasa praktično poručili da održe referendum te im se tek onda jave s molbom za nove pregovore, svi su sada u iščekivanju 5. jula, kada će se grčki narod odrediti za ili protiv novog paketa pomoći, koji predviđa surove fiskalne uslove kreditora.

Iako je sa ovih prostora, porijeklom iz bijeljinske regije, napeto je i za Bogdanku Jović, profesora književnosti, koja u Atini živi već godinu i po.

"U trenutku kad je raspisan referendum, narod je bio u šoku. Već prvu noć su napravljeni redovi ispred bankomata i počele su glasine da se banke više neće otvarati, što se i obistinilo. Sama činjenica da su vam pare 'zarobljene' i da ih niste izvukli stvorila je paniku među ljudima", kaže Jovićeva.

Poslovično "dinamična" Atina preko noći je kao takva nestala. Jovićeva kaže da je već danima atmosfera napeta, svi su u iščekivanju referenduma i 5. jula.

"Život u Atini je praktično 'zamrznut', Grci su poznati kao veseli i bučni, ali sada je sve stišano. Svi se plaše šta će se dogoditi, jer nisu spremni na veliki rizik. Ono što Grke najviše brine je nepoznanica šta znači to 'ne' i šta će biti u ponedjeljak ako većina glasa za 'ne'. Čak i oni koji su glasali za promjene i Sirizu mislim da će dobro razmisliti da li će reći 'ne'", ističe Jovićeva te dodaje da se Grci boje najcrnjeg scenarija jer nisu vjerovali da će do ovoga doći.

Ona, pak, pojašnjava da postoji mala mogućnost da referenduma i ne bude, budući da su dva advokata uložila prigovor na legitimnost jer grčki Ustav zabranjuje da pitanje raspodjele javnih dobara bude predmet referenduma. Sada se čeka hitna odluka suda.

Velika kriza dijelom se osjeti čak i na nadaleko poznatom Peloponezu, na turističkom jugu Grčke. U gradu Kalamati živi Gordana Lukić-Karampatsos, Banjalučanka porijeklom iz Mrkonjić Grada, koja je udata za Grka Jorgosa.

Telefonski smo ih "zatekli" na plaži upravo u trenutku kada je pristizao trajekt krcat stranim turistima.

"Mi smo nekih 300 km južno od Atine, i bez obzira na štrajkove 2010, 2011, koji su bili u Atini, ovdje to nismo osjetili. I ovih posljednjih dana, otkako je Cipras najavio referendum, situacija je nepromijenjena. Jedina razlika je što ne rade banke. No, isto tako Grci pune kućne zalihe hranom, vodom, benzinom, lijekovima... Svi iščekuju referendum da vide kakvo će biti stanje poslije, a još se niko nije pojavio na bilo kojoj televiziji da kaže kako postoji program A ili program B", govori Gordana.

Naglašava da je grčki narod podijeljen, jer su jedni "za", drugi "protiv".

"Jedni su protiv svih mjera štednje, zato jer su otkako se krenulo s programom 'trojke' od 2011. plate i penzije dosta smanjene, dok su drugi apsolutno za nastavak štednje i reformi", pojašnjava.

Gordanin suprug Jorgos radio je u međunarodnoj misiji u BiH, a sada se susreće s gotovo jednako teškim stanjem u vlastitoj zemlji. Ističe da je na izborima glasao protiv Sirize, "jer ne vjeruje da mogu nešto napraviti".

"Da sam u pravu potvrđuje i to što Vlada za ovih pet mjeseci nije ništa uradila. Ja ću glasati 'za', jer ne vjerujem ovoj vladi", poručuje ovaj Grk.

Pet scenarija raspleta krize

Postoji pet mogućih raspleta grčke krize, koji podrazumijevaju ostanak i izlazak iz evrozone, ali i stvaranje nove drahme, procjenjuje ugledni "Wall Street Journal".

Ako Grčka ostane u evrozoni, trebalo bi doći do minimalnog zastoja u ekonomiji, dok opciju izlaska iz evrozone "Wall Street Journal" naziva "crnogorskim scenarijem", odnosno situacijom u kojoj zemlja koristi stranu valutu (kao što Crnogorci koriste evro).

Ukoliko, pak, napusti evrozonu, Grčka će biti još jedna relativno siromašna balkanska ekonomija.

MMF je saopštio da je odlaganje roka za otplatu duga, kao što je Grčka tražila, neefikasna mjera za pružanje pomoći zemlji u prevazilaženju krizu. Direktorka MMF-a Kristin Lagard izjavila je da bi Grčka trebalo da krene u reforme ekonomije prije nego što joj evropski kreditori daju predah i olakšice.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije