Svijet

DW: Zašto je sporan Sjeverni tok 2?

DW: Zašto je sporan Sjeverni tok 2?
Foto: N.N. | DW: Što je sporan Sjeverni tok 2?

BERLIN - Tokom posjete Njemačkoj, ruski predsjednik Vadimir Putin će sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel osim o Siriji i konfliktu u Ukrajini, razgovarati i o spornom tranzitu gasa kroz Baltičko more - gasovodu Sjeverni Tok 2.

Nord strim AG je ćerka firma koncerna Gazprom. Pored ovog ruskog energetskog giganta, u ovom projektu po 15,5 odsto udjela imaju njemački koncerni Vinteršal i Eon Rurgas, a po devet odsto holandski Gasuine i francuski Anži. Ovaj konzorcijum bi da pored već postojećeg gasovoda izgradi još jedan od Rusije do Njemačke kroz Baltičko more.

Znatna suzdržanost

Protiv planirane izgradnje 1.200 kilometara dugačkog gasovoda postoji znatna suzdržanost Ukrajine, ali i unutar EU kao i od strane Sjedinjenih Država.

Poljska i druge baltičke zemlje kritikuju ovaj projekat jer strahuju da će Evropska unija postati previše zavisna od ruskog gasa. Američki predsjednik Donald Tramp iz principa kritikuje nemačko-ruski dil, a istovremeno bi da u Evropu izvozi više zemnog gasa. Ukrajina opet strahuje da će izgradnjom Sjevernog toka 2 izgubiti svoje prihode od tranzita ruskog gasa.

Frankfurter algemajne cajtung piše kako Merkel od Putina zahtjeva da i nakon puštanja u rad gasovoda kroz Baltik, značajan dio gasa treba da ide i dalje kopnenim gasovodom preko Ukrajine.

Tako bi vlada u Kijevu osigurala svojih oko tri milijarde dolara, koje na godišnjem nivou ubire na konto tranzitnih marži.

Sama Ukrajina za svoje sopstvene potrebe više ne kupuje ruski gas. Nedavno su u Berlinu, uz posredovanje Njemačke i rukovodstva Evropske komisije, održani prvi razgovori Rusije i Ukrajine o ugovoru o tranzitu gasa, koji bi trebalo da 2019. zamijeni postojeći.

Dalji planovi

U međuvremenu planovi za Sjeverni tok 2 se nastavljaju. I dok su u njemačkim priobalnim vodama kod Grajfsvalda već postavljene prve cijevi, građevinski konzorcijum u Danskoj je predložio novu rutu, što je potvrdio i sam preduzetnik a i vlada u Kopenhagenu. Dosadašnji plan je bio da se nova linija postavi paralelno sa postojećim gasovodom, što Danci više ne odobravaju.

Gasovod bi tako mogao da bude izgrađen sjeverozapadno od ostrva Bornholm, saopštio je konzorcijum u Švajcarskoj. Tako bi išao samo kroz dansku privrednu zonu, a ne kroz teritorijalne vode. Danske službe za pitanja energetike su saopštile da su dobile prijedlog nove rute gasovoda i da ga provjeravaju. Danska je jedina sjeverna zemlja koja još nije odobrila gradnju gasovoda.

Parlament te zemlje je čak stvorio pravnu osnovu da se iz spoljno političkih, bezbjednosnih i odbrambenih razloga može zabraniti polaganje cijevi i kablova za provod električne energije na danskoj teritoriji. Do sada su se nadležne službe mogle pozivati samo na bezbjednosna pitanja i pitanja zaštite životne sredine.

Nedostaje dansko "da"

Gradnja dodatnih 30-ak kilometara gasovoda bi za konzorcijum bila podnošljiva s obzirom na to da bi 1.200 kilometara dug gasovog trebalo da košta oko 10 milijardi evra, piše Frankfurter algemajne. Tako bi Sjeverni tok 2 pored ostrva Bornholm prolazio sa njegove sjeverozapadne a ne sa istočne strane, kao što je do sada bilo planirano. Tako bi gasovod bio duži 39 kilometara, ne bi prolazio kroz danske teritorijalne vode i zaobišao bi i danske zaone. Međutim, danski ministar spoljnih poslova i dalje ima pravo da iz razloga nacionalne bezbjednosti zabrani izgradnju.

Konzorcijum se nada da će i pored najnovijih dugotrajnih ispitivanja, prve dvije nove cijevi biti izgrađene do kraja 2019. Brodovi za polaganje istih na dno Baltičkog mora su u pripravnosti. Tako bi se kapacitet protoka gasa povećao duplo - na 110 milijardi kubnih metara godišnje.

(NN/dw.com)

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije