VAŠINGTON - Stav američke administracije prema osnivaču Vikiliksa Džulijanu Asanžu predstavlja udar na slobodu medija, ocjenjuje Deutsche Welle (DW).
Ministar pravosuđa SAD Džef Sešons naveo je da je njegovo hapšenje prioritet.
Kako se navodi u tekstu Matijasa fon Hajna, Wikileakst (Vikiliks) je neprijatan za organizacije koje imaju veliku moć, a često rade van domašaja radara javnosti.
Demokratija, međutim, živi od te neudobnosti, jer ona najbolje funkcioniše kada birači imaju što je više moguće informacija.
Demokratije i demokratski legitimisane vlade moraju da izdrže kritičko gledanje na svoje aktivnosti. I to baš zato što pod tim kritičkim pogledom često ne izgledaju lijepo, navodi DW.
Baš tako je bilo sa video snimkom "kolateralno ubistvo" iz aprila 2010. godine, nakon kojeg je Vikiliks postao svetski poznat. Na snimku je prikazan napad američkog helikoptera u Iraku, prilikom kojeg je ubijeno 11 ljudi, a među njima i dvojica novinara agencije Reuters, piše DW.
Vikiliks je, pored toga, objavio više od 250.000 povjerljivih dokumenata američkih ambasada u čitavom svijetu, da je Nacionalna bezbednosna agnencija SAD (NSA) špijunirala kancelarku Njemačke Angelu Merkel.
Vlada SAD slijedi cilj da krivično goni Vikiliks, jer bi to otvorilo vrata progonima i drugih nevladinih organizacija, navodi DW.
Stoga, izjava Sešnsa da je hapšenje Asanža prioritet nije iznenađenje. Direktor Centralne obavještajne agencije (CIA) Majk Pompeo je nekoliko prošlih nedjelja posvetio navodnoj opasnosti koja prijeti od uzbunjivača, rekavši da je Vikiliks "nedržavna, neprijateljska tajna služba". Pompeo je osporio Vikiliksu zaštitu pravom na slobodu mišljenja i završio govor neprikrivenom pretnjom: "To ima da prestane", navodi se u tekstu DW.
Ne čudi to što šef CIA prikazuje svoju agenciju kao jednu finu organizaciju koja samo prikuplja informacije o neprijateljima Amerike. Ne čudi ni to što se ni rječju ne spominju operativne aktivnosti CIA, na primjer, sa ciljem da se ruše strane vlade. Ali, to što baš direktor jedne tajne službe uzima sebi za pravo da javno definiše granice slobodnog izražavanja mišljenja - zbog toga valja načuljiti uši, piše fon Hajn u tekstu za DW.
CIA posebno ne voli Vikiliks, zbog objavljivanja serije dokumenata iz koje se vidi da CIA ima sopstvenu hakersku jedinicu, čiji dio se nalazi u Frankfurtu u Njemačkoj. Taj ogranak CIA se bavi pronalaskom slabosti u softveru opreme, pametnih telefona, televizora i drugih aparata kako bi mogla da u njih prodre, navodi DW.
Najveća sramota za tajne službe, kako navodi DW, je to što očigledno ne mogu da čuvaju svoje tajne. "Kofer sa alatkama", tj. metode upadanja u elektronske aparate bile su u opticajima po hakerskim krugovima prije nego što ih je na uvid dobio i Vikiliks.
Jedina stvar koja bi u procjeni rada Vikiliksa trebalo da bude važna je da li su informacije koje posjeduju tačne i imaju li informativnu vrijednost? U tom pogledu, bilans Vikiliksa je za sada prvoklasan, zaključuje DW.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.