ŽENEVA - Izmjena vanblokovskog statusa Ukrajine podrila bi napore za rješavanje aktuelne krize, izjavio je danas ruski ministar inostranih poslova Sergej Lavrov po završetku četvorostranog susreta o Ukrajini u Ženevi.
"U Ukrajini postoji zakon o vojno-političkoj neutralnosti. Mi smo čvrsto saopštili tokom diskusija, da će promjena tog statusa podriti sve napore za uspostavljanje konstruktivne saradnje o svim pitanjima, vezanim za prevladavanje aktuelne krize u Ukrajini", rekao je Lavrov a prenosi Itar-Tas s.
Prema njegovim riječima, neutralnost ne može biti samo vojna ili samo politička, već samo vojno-politička.
"Vojno-politička neutralnost u savremenom političkom i diplomatskom riječcniku znači neučešće u vojnim blokovima. NATO je vojno-politički blok. Postoje drugi savezi uz učešće prije svega SAD u drugim dijelovima svijeta i činjenicu da je Ukrajina izabrala neutralnost i utvrdila ga zakonom, mislim, treba da uvažavaju svi", naglasio je Lavrov.
"Skrenuli smo pažnju na neprihvatljive izjave, koje se čuju između ostalog u Briselu od generalnog sekretara NATO-a Andersa Foga Rasmusena i njegovog prvog zamjenika Aleksandra Veršboua, koji prečesto ne prestaju da govore da niko ne treba da primorava Ukrajinu da bude neutralna", kazao je on.
Prema riječima šefa ruske diplomatije, zapadnim kolegama i neposredno rukovodstvu NATO-a skrenuta je pažnja da budu svjesni svoje odgovornosti kada instistiraju na toj temi "u periodu kada to može da sruši sve napore za rješavanje krize u Ukrajini i oko nje".
Lavrov je rekao da Rusija nema namjeru da uvodi vojsku u Ukrajinu.
"Nemamo nikakvu želju da uvodimo vojsku u Ukrajinu, na teritoriju prijateljske države. Na teritoriju na kojoj živi bratski narod", rekao je on, dodajući da u Ukrajini nije bilo i nema ruskih vojnika, agenata ili diverzanata.
"Na Krimu su bili naši vojnici u mornaričkoj bazi Rusije koja se potpuno legalno nalazila na ukrajinskoj teritoriji. I ti vojnici su povisili borbenu gotovost kada su počeli narodni protesti, pokušaji Desnog sektora i drugih bandita da upadnu na Krim i pokrenu ponavljanje događaja sa Majdana (Trga nezavisnosti u Kijevu). Naši vojnici su u tom trenutku bili spremni da ne dopuste realizaciju takvih planova. Međutim, uspjeli su da se izbore sami odredi samoodbrane", rekao je šef ruske diplomatije.
"Što se tiče Ukrajine, i predsjednik Rusije Vladimir Putin je govorio i govori o tome, tamo naših vojnika, nekih agenata, diverzanata, nije bilo i nema", kazao je ruski ministar.
Lavrov je, istovremeno, rekao da su ukrajinski vojnici mobilisani nelegalnom naredbom radi gušenja protesta.
"Što se tiče naših vojnika, oni se nalaze na svojoj teritoriji. Vaši, koji se sada mobilišu, čine to takođe na svojoj teritoriji. Jedina razlika je što naši vojnici ne napadaju sopstveni narod, a vaši su mobilisani na osnovu nelegalne naredbe, kako bi gušili masovne proteste", rekao je Lavrov odgovarajući na pitanje ukrajinskog novinara o navodnoj koncentraciji oružanih snaga na granici.
"Uvjeravam vas - nikakvih prekobrojnih pripadnika oružanih snaga na teritoriji Krima i drugih regiona Rusije, koji bi bili suprotni međunarodnim obavezama, neće biti", rekao je ruski ministar.
Lavrov je, takođe, rekao da odluka o zabrani ulaska u Ukrajinu muškarcima iz Rusije uzrasta između 16 i 60 godina izaziva revolt.
Prema njegovim riječima, ta odluka uopšte ne odgovara duhu "koji su htjeli da stvore zapadni partneri na sastanku" u Ženevi.
Međutim, bez obzira na taj neprijateljski akt, Moskva neće odustati od mogućnosti koje je otvorio današnji susret, rekao je Lavrov.
Ruski ministar je saopštio da je na sastanku, koji je trajao duže od sedam sati i na kom su učestvovali on, američki državni sekretar Džon Keri, visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbjednost Ketrin Ešton i vršilac dužnosti šefa ukrajinske diplomatije Andrej Deščica, usvojen je dokument o deeskalaciji u kojem je upućen poziv na neodložni početak širokog nacionalnog dijaloga a strane pozvane da se uzdržavaju od svakog nasilja.
Šta je dogovoreno u Ženevi?
Šefovi diplomatije Rusije, Ukrajine, SAD i EU usvojili su na današnjem sedmočasovnom mirovnom sastanku u Ženevi zajedničku izjavu o situaciji u Ukrajini i početnim koracima za smirivanje tenzija i povratku bezbjednosti za sve građane.
Sve strane moraju da se uzdrže od bilo kakvog nasilja, zastrašivanja ili provokativnih akcija, navedeno je u izjavi, koju je prenijela agencija AP.
Učesnici sastanka oštro su osudili i odbacili sve izraze ekstremizma, rasizma i vjerske netrpeljivosti, uključujući antisemitizam.
Sve ilegalno naoružane grupe moraju da budu razoružane, a svi bespravno oduzeti objekti moraju biti vraćeni legitimnim vlastima, kao i sve bespravno zauzete ulice, trgovi i druga javna mjesta.
Amnestija će biti odobrena demonstrantima i onima koji su napustili zgrade i druga javna mjesta i predali oružje sa izuzetkom onih koji su proglašeni krivim za krupne zločine.
Dogovoreno je da specijalna posmatračka misija OEBS treba da igra vodeću ulogu u pomaganju ukrajinskim vlastima i lokalnim zajednicima u neposrednoj primjeni ovih mjera za deeskalaciju gdje god je najpotrebnije.
SAD, EU i Rusija i su se obavezale da podrže ovu misiju, uključujući pružanje monitoringa.
Najavljeno je da će reforma Ustava biti inkluzivan, transparentan i odgovoran proces u koji će biti uključeno neposredno uspostavljanje širokog nacionalnog dijaloga uz učešće svih regiona Ukrajine i političkih izbornih jedinica, uz javne komentare i amandmane.
Učesnici ženevskog sastanka podvukli su značaj ekonomske i finansijske stabilnosti Ukrajine i najavili da su spremni da razgovaraju o dodatnoj podršci da bi se sproveli navedeni koraci.
Na sastanku na kom je usvojen dokument o deeskalaciji situacije u Ukrajini, učestvovali su šef ruske diplomatije Sergej Lavrov, američki državni sekretar Džon Keri, visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbjednost Ketrin Ešton i vršilac dužnosti šefa ukrajinske diplomatije Andrej Deščica.
Na konferenciji za novinare poslije susreta, američki državni sekretar Džon Keri rekao je da sve strane treba da se odreknu nasilja, ekstremizma i izražavanja rasizma, a da ključnu ulogu u deeskalaciji konflikta u Ukrajini treba da igra specijalna posmatračka misija OEBS, koja već funkcioniše u toj zemlji.
Kako prenosi Asošijeted pres, Keri je rekao da su se diplomate saglasile o potezima koje treba preduzeti i ocijenio da je rad bio dobar, ali da riječi imaju malo značenja ukoliko ne budu praćene djelom svih strana na smirivanju situacije.
Prema njegovim riječima, od Rusije se očekuje da pokaže da je ozbiljna u naporima za snižavanje tenzija.
"Ukoliko ne vidimo napredak (...) biće dodatnih sanckija, dodatnih troškova", rekao je Keri a prenosi AFP.
Lavrov je rekao da je dogovoreno da sve strane treba da se uzdržavaju od svake vrste nasilja.
Prema njegovim riječima, među potezima koje treba preduzeti su i razoružanje svih nelegalnih oružanih formacija i vraćanje svih administrativnih zgrada njihovim zakonskim vlasnicima.
"Biće potrebna i amnestija za sve demonstrante, izuzev onih koji su počinili teška krivična djela", rekao je ruski ministar inostranih poslova, naglašavajući da rešenja za Ukrajinu treba da budu prihvatljiva za sve Ukrajince.
Lavrov je rekao da se navedene mjere odnose na sve regione Ukrajine bez izuzetka "i sva problematična pitanja bez izuzetka".
Prema njegovim riječima, učesnici ženevskog susreta priznali su da krizu treba da rješavaju sami Ukrajinci, zbog čega je upućen poziv na široki nacionalni dijalog.
"Pozivamo specijalnu monitoring-misiju OEBS da u skladu sa njenim mandatom, igra vodeću ulogu kako bi pružila pomoć samim Ukrajincima i vlastima u Kijevu u realizaciji mjera za deeskalaciju stanja u Ukrajini", rekao je on, dodajući da će Rusija podržavati rad te misije na uspostavljanju dijaloga, kako bi se korak po korak "deblokirala situacija".
"Misija treba da radi pošteno i objektivno da uvažava ženevsku izjavu", dodao je on.
Lavrov je, takođe, rekao da je u usvojenim dokumentima naglašeno osiguranje dostojanstvene uloge ruskog jezika.
"Nismo upotrebljavali nikakve termine, oni mogu biti različiti. Može biti federacija, gdje su prava subjekata sužena a može biti i unitarna država samo po nazivu, sa širokim pravima regiona", rekao je on.
Podsjećajući da je tokom priprema za susret Moskva predložila da na njemu budu predstavljene glavne ukrajinske političke opozicione snage, koje izražavaju sumnju u legitimnost ukrajinskih vlasti, Lavrov je rekao da je Rusija u Ženevi predstavila dokumente koje je usvojila Partija regiona, Luganski oblasni sovjet i Jugoistični pokret za federalizaciju Ukrajine.
"Iz organizacionih razloga nije se uspjelo u pozivanju u Ženevu predstavnike opozicije, prije svega, sa juga i istoka Ukrajine, ali smo mi predstavili na ovom susretu dokumenta (...) koji se odnose, prije svega, na mjere za deeskalaciju napetosti, nedopuštanje primjene sile i prijetnje silom i što je najvažnije - kako jugoistok vidi odredbe koje treba da budu u novom Ustavu. Prije svega to je decentralizacija, suštinsko proširenje ovlašćenja regiona u izborima zakonodavnih i izvršnih organa, upotreba ruskog jezika", rekao je ruski ministar.
Navodeći da SAD i EU izražavaju iskrenu zainteresovanost za rješenje ukrajinskog problema, Lavrov je rekao da su se strane u Ženevi dogovorile i da nastave sa susretima u različitim formatima.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.