ATINA, SARAJEVO - Mogući rasplet grčke krize, nakon nedjeljnog referenduma i grčkog "ne" novim mjerama štednje, izaziva mnoge kontroverze u svijetu politike i veliku podijeljenost među zvaničnicima i ekspertima kada je riječ o posljedicama po samu Grčku, ali i cijelu Evropu.
Potresi su počeli već nekoliko časova nakon objavljivanja rezultata referenduma, kada je ministar finansija Janis Varufakis podnio ostavku, što je dovelo do šoka na evropskim berzama, jačanja evra i pada cijene nafte. Grčke banke ostaće zatvorene još nekoliko dana, a postoji mogućnost da će u narednim danima i bankomati biti gašeni zbog nedostatka gotovine.
Istovremeno, Aleksis Cipras, premijer Grčke, telefonom je razgovarao prvo s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, koji je izrazio podršku grčkom narodu, a zatim i s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel. Nakon tih razgovora pojavila se informacija da će novi grčki plan biti predstavljen danas. Kako navode neimenovani grčki zvaničnici, Cipras i Merkelova su se dogovorili da će na samitu lidera EU Grčka predstaviti prijedlog o novom sporazumu, koji bi "trebalo da bude baziran na posljednjoj ponudi koju je Grčka dobila od šefa EK Žan-Kloda Junkera".
U međuvremenu, poslije cjelovečernjeg slavlja na Trgu Sintagma, na kojem su mladi ostali do ranih jutarnjih sati, svakodnevica u Grčkoj je nastavljena, a stanovnici Atine iščekuju kako će Vlada Grčke nastupati prema Briselu u narednim danima. Građani smatraju da je glasanjem protiv mjera štednje Vladi osnažena pozicija u daljim pregovorima s Briselom i MMF-om.
Generalno, ocjene o budućnosti Helenske Republike, ali i Starog kontinenta, kreću se od ozbiljnih upozorenja i dramatičnih najava, pa do suštih konstatacija da je ovo tek jedna u nizu kriza s kojom su se Evropa i svijet i ranije susretali.
Podijeljenost je primjetna i u izjavama bh. eksperata i ekonomista, koji se tek slažu u tome da treba sačekati još neko vrijeme i vidjeti koje će naredne poteze povući evropska "trojka" kreditora (MMF, Evropska komisija i Evropska centralna banka).
Srećko Latal, urednik BIRN-a za BiH i direktor analitičke organizacije SOS, kaže kako je evidentno da i Grčka i Evropa ulaze u neizvjesnu situaciju.
"Prije svega, osnovno pitanje je šta će sada uraditi Evropa. Odnosno, da li će se držati svojih stajališta, što bi značilo da Grčka izlazi iz eurozone, ili će Njemačka i druge države i institucije kojima je Grčka dužna sada ponuditi neke druge uslove", kaže Latal.
Profesor Esad Bajtal, filozof, sociolog i politički analitičar, ne misli da će se desiti bilo kakve kataklizmične posljedice.
"Grčka nije prvi put u krizi, imala je Grčka svoje probleme i sa huntom, imala je još u antici. I niko od tih zvaničnika što izjavljuje to što izjavljuje nije siguran šta će to biti katastrofično. Jer mi već imamo planetarnu krizu, i u pogledu nafte, zagrijavanja itd. A BiH je u krizi već 20 godina, pa se to nije odrazilo na svijet", zaključuje Bajtal.
Mostarski profesor Slavo Kukić smatra da će rasplet grčke krize imati reperkusije po kompletan evropski prostor, ali i ocjenjuje da "to nije ni loše".
"Evropski prostor danas je sam po sebi rezultat djelovanja krupnog međunarodnog kapitala, koji pred sobom ruši sve samo da bi se oplodio. Na ovaj način rađaju se lijeve političke snage na tlu Evrope, a ja osobno na reafirmaciju tog trenda nemam nikakvog prigovora", zaključuje Kukić.
U vezi s mogućim posljedicama grčke krize po BiH kaže da ne vjeruje da sve može imati specijalnog učinka po našu zemlju.
Profesor Vjekoslav Domljan, ekonomski ekspert, podsjeća da nas grčka kriza treba da zanima ako ništa onda zbog vanjskog duga, jer je euro počeo da slabi.
"U suštini, KM je vezana za euro i s te strane odnos ostaje isti. Međutim, BiH ima dugove i u dolarima i sada će taj dio da raste", zaključuje Domljan.
Inače, tokom jučerašnjeg dana reakcije međunarodnih zvaničnika na grčki referendum prestizale su jedna drugu.
Donald Tusk, predsjednik Evropskog vijeća, sazvao je za sutra popodne samit eurozone, dok će se Žan-Klod Junker, predsjednik Evropske komisije, danas obratiti Evropskom parlamentu (EP), čiji je predsjednik Martin Šulc već izjavio da nakon grčkog "ne" Evropu očekuju "dramatična vremena".
No, zvaničnici Španije, koja od Grčke potražuje 26 milijardi eura duga, ne razmišljaju na taj način. Naime, Vlada Španije danas je saopštila da "apsolutno ne razmišlja o izlasku Grčke iz eurozone" te su pozvali zvaničnu Atinu da primijeni evropska pravila koja se odnose na budžetski deficit i nivo duga.
Istovremeno, iz britanske vlade je saopćeno "da će učiniti sve što je potrebno" za zaštitu svoje privrede.
U globalu, evropski političari različito su reagirali na rezultate referenduma, a Sirizinu pobjedu uglavnom slave ljevica i krajnja desnica.
Pad evra i KM
Vrijednost KM u odnosu na druge valute padaće ukoliko evro nastavi da pada, rekao je agencijama Goran Radivojac, profesor na banjalučkom Ekonomskom fakultetu. Komentarišući pad evra na svjetskim berzama nakon referenduma u Grčkoj, Radivojac je rekao da će "BiH morati da dijeli sudbinu evra", jer je fiksni kurs konvertibilne marke vezan za tu valutu.
"Najočiglednija mjera s kojom će BiH biti suočena je iznos spoljnog duga, koji je denominovan u dolarima ili nekoj drugoj valuti", rekao je on.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.