NJUJORK - Dopisnici koji prate samit svjetskih lidera u Njujorku kažu da će glavni cilj - da se prepolovi broj ljudi u svijetu koji gladuju u krajnjem siromaštvu, vjerovatno biti postignut, ali da drugi ciljevi, posebno oni u vezi sa smrtnošću djece, nisu ni blizu ostvarenja.
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija (UN) Ban Ki Mun, ukazuju mediji, ocijenio je da "milenijumski" ciljevi UN-a još mogu da budu ostvareni do postavljenog roka 2015. godine, ali da je napredak na tom putu "krhak".
On je upozorio svjetske lidere da ne koriste ekonomske teškoće kao izgovor za neispunjavanje ciljeva koji su usvojeni u UN-u u vezi sa smanjenjem siromaštva u svijetu na početku vijeka.
Na samitu svjetskih lidera u Njujorku, koji je posvećen takozvanim milenijumskim razvojnim ciljevima UN-a, francuski predsjednik Nikola Sarkozi pozvao je učesnike skupa u Njujorku da uvedu "globalni porez na finansijske transakcije" i tako pomognu prikupljanju sredstava u fond za ostvarivanje milenijumskih ciljeva.
Na početku 21. vijeka, svjetski lideri su obećali da će iskorijeniti siromaštvo, zarazne bolesti, glad i nejednakost i postavili su 2015. godinu kao rok za ostvarenje pojedinih ciljeva, podsjeća BBC, ukazujući da je siromaštvo smanjeno, ali da to nije slučaj sa drugim ključnim ciljevima, kao što je smanjenje smrtnosti djece.
Profesor Džefri Saks sa američkog univerziteta Kolumbija, koji je učestvovao u izradi "milenijumskih razvojnih ciljeva", optužio je vlade da nisu dovoljno radile na njihovom ostvarenju, ukazujući da su razvijene zemlje bile obuzete ratovima na koje su potrošile hiljade milijardi dolara, dok su vrlo malo investirale u mir.
"Godine 2002. donatori su obećali da će početi da izdvajaju 0,7 odsto bruto nacionalnog dohotka za pomoć zemljama u razvoju, ali dali su samo polovinu toga. Poslije tri godine obećali su da će povećati pomoć Africi za 30 milijardi dolara godišnje, ali obezbijeđeno je samo 15 milijardi.
Godine 2009. obavezali su se da će izdvojiti 22 milijarde dolara za pomoć poljoprivrednicima, ali samo mali dio te sume je obezbijeđen", rekao je Saks.
On je ujedno odbacio objašnjenje da bogate zemlje nisu ispunile obećanja i da posljednjih godina manje daju zbog globalne ekonomske krize, ističući da nije problem u novcu, već u načinu na koji se on troši.
"SAD će ove godine potrošiti 100 milijardi dolara na Avganistan, nakon što je pronađeno dodatnih 30 milijardi, a ukupno će izdvojiti najviše 10 milijardi dolara za osamsto miliona ljudi u Africi", upozorio je Saks.
I dok većina "milinijumskih razvojnih ciljeva" nije ostvarena, jedan jeste, smatraju stručnjaci, ukazujući da postoji sasvim realna mogućnost da se do 2015. godine prepolovi broj ekstremno siromašnih u svijetu. Pri tome, dodali su oni, napredak u toj oblasti varira, ali ako se zemlje u razvoju uzmu kao cjelina, onda je taj milenijumski cilj ostvariv.
Od 1990. godine, od koje se napredak u borbi protiv ekstremnog siromaštva mjeri, 46 odsto ljudi u zemljama u razvoju živjelo je sa manje od jednog dolara dnevno, a 2005. ta brojka je pala na 27 procenata. Međutim, kao što objašnjava Voker, taj napredak nije ostvaren zahvaljujući toliko pomoći sa strane, već stalnim ekonomskim rastom pojedinih zemalja.
Zbog njihovog ogromnog stanovništva, napredak u Kini i Indiji povoljno se odražava na globalne brojke. Međutim, mnoge manje zemlje zaostaju. UN kažu da je slab napredak zabilježen i u Podsaharskoj Africi.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.