BEČ - Koordinator borbe protiv terorizma EU Žil de Keršov upozorava da će nakon poraza Islamske države u Iraku i Siriji pojedini strani ratnici iz Unije prije ili kasnije da se vrate, na šta EU treba da bude pripremljena.
"Otprilike polovina od 5.000 boraca Islamske države iz Evrope se već vratila ili je ubijena. O sudbini druge polovine gotovo ništa ne znamo, ko su i da li su još živi. Do sada nismo registrovali masovan talas povratnika. Za to postoji više razloga. Jedan je da je veliki broj boraca poginuo. Islamska država je one koji su željeli da pređu na drugu stranu ubijala. Drugi razlog je da je sada teže preći preko granice iz Sirije u Tursku nego ranije. Neke pristalice Islamske države se bore i dalje u Siriji i Iraku, a jedan dio se preselio na druga ratišta, kao što je Somalija", objasnio je on u intervjuu bečkom dnevniku "Kurir".
De Keršov je kazao da, iako obavještajne službe ne očekuju tako brzo masovni povratak stranih boraca, to ne znači da ne bi trebalo da budemo pripremljeni.
"S vremena na vrijeme će se pojedini vraćati. Zato je važno da se oni odmah prepoznaju na granici. To već dvije godine provjeravamo sa podacima prikupljenim sistematski od članica EU. Sada unutar EU imamo mnogo više informacija nego ranije", kaže on.
De Keršov smatra da treba raditi na programu za rehabilitaciju povratnika, a ističe i da oni koji su u zatvorima moraju biti ponovo integrisani.
Veliki izazov, prema njegovim riječima, je kako se ophoditi sa djecom i ženama tih boraca, kojima je potrebna psihološka podrška.
"Do sada niko nije pronašao čarobnu forumulu kako da se spriječi da takve osobe ponovo postanu nasilne", upozorio je De Keršov, navodeći da ako povratnik nije umiješan u nasilje treba naći alternativu za zatvor, jer u zatvoru takve osobe po pravilu radikalizuju svoje ponašanje.
Kad je riječ o identifikaciji povratnika, primjećuje da je važna saradnja sa Turskom.
De Keršov je konstatovao i da se saradnja evropskih obavještajnih službi značajno poboljšala, te da se ona sistematski produbljuje.
"Sada postoji zajednička platforma sa službenicima raznih službi koji neprestano sarađuju. Kvalitet saradnje se značajno poboljšao. Sve više obavještajnih službi ''hrani'' Šengenski informativni sistem podacima", kazao je.
De Keršov je rekao da trenutno obavještajne službe razgovaraju koje profile radikalizacije treba da dijele sa drugim članicama EU i s tim u vezi podsjetio je da u Velikoj Britaniji prema podacima MI 5 ima oko 20.000 radikalizovanih osoba, od kojih 3.000 predstavljaju ozbiljnu pijretnju, a 500 se nadzire, te se razmišlja da li podaci o svih 20.000 ili onih 3.000, odnosno 500 treba da budu podijeljeni u zajedničkom sistemu.
On je dodao i da obavještajne službe pokušavaju da identifikuju one koji se nalaze na putu radikalizacije.
"To nije mehanički proces koji se uvijek isto odvija. Izazov je za službe, takođe, da se te osobe pronađu", kazao je De Keršov dodajući da je izazov da se saradnja obavještajnih službi na evropskom nivou učini djelotvornom.
Kako je rekao, namjera je da službe tješnje sarađuju sa novoosnovanim centrom Europol-a za odbranu od terorizma, jer Europol dobija informacije koje zemlje članice EU zasebno ne dobijaju, na primjer iz SAD, Kanade i Australije.
De Keršov, međutim, napominje, da razmjena informacije nije dovoiljna i da je bitno ispravno ih analizirati, te determinisati specijalne tačke na putu radikalizacije.
Ukazuje i da niko ne treba da vejruje da je moguće spriječiti takozvane "usamljene vukove", ali navodi da je neophodno da se radikalizacija spozna u ranom stadijumu.
De Keršov ocjenjuje da Islamska država trenutno nije u stanju da sprovede sajber napad, te dodaje:
"Oni koriste internet za propagandu, ali se ne može isključiti da će nekada preći i na sajber napade, zbog čega već sada moramo da se pobrinemo da ne dođe do toga".
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.