Svijet

"Kišobranska revolucija" u Hong Kongu

 "Kišobranska revolucija" u Hong Kongu
"Kišobranska revolucija" u Hong Kongu

HONG KONG - Hiljade prodemokratskih demonstranata u Hong Kongu, nezadovoljnih načinom izbora gradskog čelnika, blokirali su ulice azijske finansijske prestonice i odbijaju da se raziđu, uprkos prijetnjama vlasti suzavcem.

To su najmasovniji protesti u Hong Kongu otkad je Kina 1997. godine ponovo preuzela kontrolu nad bivšim britanskom kolonijom.

Rojters je ocijenio da najnoviji događaji predstavljaju "najveći izazov Pekingu od gušenja demonstracija na Trgu Tjenanmen prije 25 godina", dok ih Agencija Frans pres (AFP) poredi s pokretom "Okupirajmo Vol strit" iz 2011. godine.

Pošto su demonstranti "naoružani" kišobranima, suncobranima, plastičnim kabanicama i maskama kako bi se zaštitili od suzavca, pokret je na društvenim mrežama nazvan "kišobranskom revolucijom".

Protesti su eskalirali tokom vikenda zbog prošlomjesečne odluke Pekinga da odbaci otvoreno nominovanje kandidata za izbore za čelnika Hong Konga, prve u istoriji, koji treba da budu održani 2017. godine.

Kineske vlasti su 2008. godine najavile da će razmotriti mogućnost da do 2017. godine dozvole direktne izbore u Hong Kongu, a 31. avgusta su saopštile da su direktni izbori odobreni, ali da će birači moći da glasaju za nekog od prethodno odobrenih kandidata s liste.

To znači da će kandidate birati odbor sačinjen uglavnom od propekinških tajkuna, što mnogi građani Hong Konga smatraju kršenjem obećanja o većoj demokratiji poluautonomne teritorije, naveo je Asošiejtid pres.

Demonstracije su pokrenuli studenti i demokratski aktivisti pokreta građanske neposlušnosti "Okupiraj centar s ljubavlju i miroljubivo", koji traže da političke reforme i demokratski izbori budu u skladu s međunarodnim standardima, prenio je Bi-Bi-Si (BBC).

Studenti su 22. septembra počeli proteste bojkotujući nastavu, a pridružili su im se i učenici srednjih škola.

Demonstranti su u petak zauzeli glavnu vladinu zgradu, što je izazvalo eskalaciju napetosti, a potom su im se priključili i aktivisti pokreta "Okupiraj centar", koji su prvobitno bili planirali da kasnije počnu svoju kampanju.

Mada je Hong Kong pod kontrolom Pekinga, građani imaju pravo na slobodu govora i proteste, premda ne mogu direktno da biraju svoju vladu.

Ponekad ti protesti urode plodom, kao što je bio slučaj 2002. godine, kada su izbile demonstracije zbog kontroverznog prijedloga zakona o nacionalnoj bezbjednosti, koji je naknadno odbačen.

Hong Kong, nekada dom ribara i farmera, izrastao je u modernu poslovnu i trgovinsku metropolu u kojoj je izmješan uticaj Zapada i Kine.

Bivša kolonija, koju je Velika Britanija poslije Prvog opijumskog rata bila iznajmila od Kine na 99 godina, postala je, po isteku tog roka prije 17 godina specijalni administrativni region Kine.

Sistem uprave temelji se na principu "jedna zemlja, dva sistema", po kojem je Peking da regionu visok stepen autonomije i dozvolio da do 2047. godine zadrži svoj ekonomski i socijalni sistem, a zadržao je kontrolu nad spoljnom i odbrambenom politikom. Teritorija ima sopstvenu valutu i carinu.         

BBC navodi da kineska Komunistička partija nije naklonjena pokretima koji bi mogli biti shvaćeni kao izazov njenom autoritetu, kao i da ne želi da se prodemokratska kampanja raširi na druge dijelove zemlje.

Mada je vlada Hong Konga, poslije upotrebe suzavca i pendreka nad demonstrantima, povukla interventne policijske snage s gradskih ulica uz ocjenu da se protesti smiruju, britanska televizija smatra da kineski lideri još ne mogu mirno da spavaju.

BBC navodi da su kineske vlasti preduzele mjere za ograničenje širenja informacija putem medija i interneta o događajima u Hong Kongu.

Kinesko Ministarstvo spoljnih poslova nazvalo je danas "Okupiraj centar" ilegalnim pokretom, a državni mediji optužili su za "haos" u Hong Kongu "radikalne opozicione snage".

U Hong Kongu, građani imaju različita mišljenja o situaciji: dok neki podržavaju proteste i žele više demokratije, drugi su uzdržani prema ideji građanske neposlušnosti jer smatraju da bi mogla da škodi privredi.

Ima i onih koji smatraju da je rješenje koje je ponudio Peking pragmatično i da ga treba prihvatiti.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije