OSLO - Predsjednici tri najvažnije institucije Evropske unije - Evropskog savjeta Herman van Rompej, Evropske komisije Žoze Manuel Barozo i Evropskog parlamenta Martin Šulc primili su danas u Oslu ovogodišnju Nobelovu nagradu za mir.
Predsjedavajući Nobelovog komiteta Torbjorn Jagland je rekao da u sadašnjoj ekonomskoj krizi "politički okvir na kojem se zasniva Unija sada važniji više nego ikada", prenosi BBC.
"Moramo se držati zajedno, imamo kolektivnu odgovornost", rekao je Jagland, upozorivši na rizik od novog nacionalizma u Evropi, prenosi Frans pres.
Okupljeni su aplauzom pozdravili lidere Francuske i Njemačke Fransoa Olanda i Angelu Merkel kada su ustali, držeći se za ruke.
Svečanosti prisustvuje većina evropskih lidera, ali ne i britanski premijer Dejvid Kameron. Veliku Britaniju zato predstavlja zamjenik premijera Nik Kleg.
"Sačuvati ono što je postignuto i poboljšati ono što je stvoreno kako bismo omogućili rješavanje problema koji danas prijete evropskoj zajednici, jeste jedini način za rješavanje problema izazvanih finansijskom krizom", rekao je Jagland.
"Nismo se danas ovdje okupili s uvjerenjem da je EU savršena. Okupili smo se s ubjeđenjem da moramo zajedno riješiti naše probleme... Moramo raditi kako ne bismo izgubili ono što smo izgradili na ruševinama dva svjetska rata", rekao je on.
Evropska unija je dobila Nobelovu nagradu za mir zbog "šestodecenijskog doprinosa unapređenju mira i pomirenja, demokratije i ljudskih prava u Evropi".
"Stabilizaciona uloga EU pomogla je da se Evropa transformiše od kontinenta rata u kontinent mira", naveo je Nobelov komitet u obrazloženju nagrade.
Evropska unija je pod današnjim imenom oformljena 1992, Mastrihtskim ugovorom, ali mnogi njeni aspekti postojali su i ranije, preko raznih organizacija oformljenih 1950-ih godina. Prva je bila Evropska zajednica za ugalj i čelik između šest evropskih zemalja, oformljena 1951. u Parizu.
Grčka, Španija i Portugal su se priključile zajednici 1980-ih, a pad Berlinskog zida omogućio je članstvo za još nekoliko centralnih i istočnih evropskih zemalja, što je otvorilo novu eru u evropskoj istoriji.
Komitet je ukazao da je na taj način podjela između Istoka i Zapada u velikoj mjeri okončana - demokratija je ojačana, a mnogi etnički konlikti su riješeni.
Zvanični ulazak Hrvatske u EU 1. jula 2013, otvaranje pregovora sa Crnom Gorom i status kandidata za Srbiju dodatno jačaju proces pomirenja na Balkanu, a posljednjih decenija, mogućnost ulaska Turske u Uniju takođe je unaprijedila demokratiju i ljudska prava u toj zemlji, naveo je Komitet.
Klaus: Da nema medija u Oslu niko ne bi primijetio da nisam tu
Češki predsjednik Vaclav Klaus izjavio je danas povodom demonstrativnog odbijanja da prisustvuje uručenju Nobelove nagrade za mir Evropskoj uniji da u Oslu niko ne bi ni primijetio da ga nema da se time ne bave mediji.
"Da se time ne 'igraju' mediji u Oslu, ne bi niko primijetio. Ne smatram da je to što Češka ne prisustvuje (uručenju Nobelove nagrade za mir) neka bitna stvar koja bi uopšte bila vrijedna rasprave", kazao je danas u Pragu Klaus nakon susreta sa slovačkim predsjednikom Ivanom Gašparovičem.
Klaus, koji je poznat kao najglasniji evroskeptik među šefovima država i vlada zemalja EU, na vijest da je upravo EU dobila Nobelovu nagradu za mir, najprije je izjavio da to mora da je vic, a kasnije da je to tragična greška.
"Ja sam zaista mislio da je u pitanju vic ili novinarska patka. Ni u snu nisam mogao da zamislim da to neko misli ozbiljno. To je prazno odlikovanje, da se da instituciji, a u ovom slučaju još i birokratskoj", kazao je Klaus na tu vijest sredinom oktobra.
Iako je pozivnica na današnju svečanost u Oslu stigla i njemu i premijeru Češke Petru Nečasu, Klaus je odlučio da je demonstrativno odbije, dok je Nečas objasnio da bi išao, ali da već ima unaprijed suviše dogovorenih obaveza.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.