Svijet

NATO stvara nepostojeće države?

NATO stvara nepostojeće države?
NATO stvara nepostojeće države?

BERLIN - Rat je glavni razlog zašto ljudi bježe u Evropu; zato bi NATO trebalo da promijeni svoju strategiju, a Njemačka da razmisli kome ona isporučuje naoružanje, smatra Diter Dem, poslanik Ljevice Njemačke.

Više od milion izbjeglica stiglo je u Njemačku 2015. godine, što je izazvalo mnogobrojne probleme zbog kojih zemlja mora da pojača mjere borbe protiv terorizma i obezbijedi stanovnicima, prije svega ženama, zaštitu od društveno neprihvatljivog ponašanja određenog broja migranata. Njemačka i dalje pokušava da prihvati sve one koji se nadaju da će najbogatija zemlja EU postati druga za njih otadžbina. Posljedice takve odluke bile su tema konferencije za štampu, koja je u četvrtak održana u pres-centru međunarodne agencije "Rosija sevodnja" u Moskvi.

Prema riječima zamjenika direktora Instituta za evropske studije Ruske akademije nauka Vladislava Belova, kancelarka Angela Merkel se ne boji da donosi odluke. Međutim, problem je u tome što je Merkelova prebacila odgovornost za implementaciju te odluke na svoje kolege u njemačkim ministarstvima i na birokrate u Briselu.

"Tada se pokazalo da jedinstveno mišljenje i zajednička strategija ne postoje i Merkelova bi trebalo da konsultuje kolege iz 27 članica EU i rukovodstvo federalnih zemalja, naprimjer, Bavarske, koja će se prije svega naći na udaru migranata. Milion i sto hiljada migranata nije krajnji broj, jer, ukoliko bude pokrenuto pitanje spajanja porodica, kod svakog migranta u Njemačkoj će doći najmanje 5-6 rođaka. Postavlja se pitanje troškova i posljedica. EU nije spremna da preuzme zajedničku odgovornost, svaka zemlja traži sopstveni način da riješi problem migranata. Ukoliko dođe do suspendovanja Šengenskog ugovora, EU, a samim tim i Njemačka, mogla bi da izgubi milijarde evra zbog logističkih problema izazvanih povremenom obustavom teretnog saobraćaja", kaže Belov.

Naučna saradnica Instituta za svjetsku ekonomiju i međunarodne odnose Natalija Taganova kaže da je tokom vremena pojam "izbjeglica" promijenio značenje i da sada ono nije isto kao nakon Drugog svjetskog rata.

"Nakon Drugog svjetskog rata Evropa je prihvatala izbjeglice ukoliko su oni bili proganjani od strane države, a njihova prava bila uskraćena. Sada milioni ljudi bježe jer njihove zemlje više ne postoje. U takvim uslovima teško je definisati ko je prava izbjeglica, a ko ne. EU i Njemačka moraju da se prilagode novim okolnostima, da promijene zakonodavstvo i da odluče šta da rade sa mladim muškarcima koji dolaze u evropske zemlje i ne žure da nađu posao. Sve to izaziva velike društvene probleme", kaže Taganova.

Odgovarajući na pitanja novinara, njemački analitičari, ekonomista Andreas Ver i poslanik iz redova Ljevice Njemačke Diter Dem, izjavili su da se Njemačka, iako će broj izbjeglica uskoro ponovo porasti, a da se pri tome Turska ne ponaša kao siguran partner, opredijelila za humanistički stav, gdje ne postoje pojmovi poput "limit" ili "kvota".

"Nemoguće je zabraniti ulazak u zemlju ljudima koji čekaju na granici", rekao je Ver uz primjedbu da se raspoloženje njemačkog stanovništva ipak mijenja, nacionalističke snage uživaju sve veću podršku, ali su i dalje marginalne.

Komentarišući izjavu Natalije Taganove o nepostojećim državama, predstavnik Ljevice Njemačke Diter Dem je rekao da najveću odgovornost za to snosi NATO.

"Svojevremeno sam napustio Socijaldemokratsku partiju zbog neslaganja sa bombardovanjem Jugoslavije. Upravo tom operacijom započet je proces stvaranja 'nepostojećih zemalja', jer su nakon toga uslijedila bombardovanja Iraka, Avganistana, Libije, koja je bila najrazvijenija zemlja na sjeveru Afrike. Rat je glavni razlog zašto ljudi bježe u Evropu, zato bi NATO trebalo da promijeni svoju strategiju, a Njemačka da razmisli kome ona isporučuje naoružanje. Osim toga, treba se boriti protiv ID-a i njihovih izvora finansiranja", rekao je Dem.

(NN/sputniknews.com)

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije