BERLIN - Poslije grčke krize ni ostatku Evropske unije se ne piše dobro, jer tvrdnja njemačkog ministra finansija Volfganga Šojblea da ti gubici neće odmah da se osjete - nije tačna, piše njemački ekonomski portal "Dojče virtšafts nahrihten".
Prema međunarodnim pravilima, gubici moraju odmah biti odbijeni, što bi značilo da će većina zemalja evrozone biti van mastrihtskih kriterijuma, tako da će morati drastično da smanje izdatke i naći će se u recesiji ako ne i depresiji", navedeno je u tekstu pod naslovom "Spasavaj se ko može - Evropa tetura ka ivici ponora".
Uz citat švajcarskog finansijskog analitičara Mihaela Bernegera da je "debakl programiran, ali da neće platiti oni koji su doveli do njega", magazin predviđa da će šteta postati opipljiva tako što će škole propadati, putevi neće biti popravljani, zdravstvo će biti teško pogođeno, penzije smanjene, hitne privatizacije će postati neizbežne.
"Neće dugo potrajati dok i najnaivniji sljedbenik njemačke kancelarke ne shvati da je i njegova zemlja na lošem putu", predviđa magazin.
U moru negativnih, vrlo neprijateljskih, pa i uvredljivih komentara na račun grčke vlade, u njemačkoj štampi ima još mišljenja prema kojima Atina nije jedini krivac za neuspjeh pregovora, piše Dojče vele na svom sajtu na srpskom jeziku.
Pored citata iz "Dojče virtšafts nahrihtena", DW navodi izjavu poznate njemačke socijaldemokratske političarke Gezine Švan koja je za list "Berliner cajtung" veoma kritički govorila o politici EU.
"Moramo da se usredsredimo na pravi problem umjesto da i dalje govorimo o karakteru grčkih političara. Politika štednje je posljednjih godina dovela Grčku do recesije i nije smanjila, već je povećala dugove. Ta ekonomska politika je zakazala - i to mjereno njenim sopstvenim kriterijumima", rekla je Švan.
Ona je dodala da su poslije prekida pregovora, "iznošene mnoge neistine o navodnim ponudama povjerilaca kako bi se njemačka javnost dovela na željenu liniju".
"Tako to dalje ne ide", smatra Švan.
Na opasku novinara da ona svojim izjavama podržava grčku vladu, Švan je odgovorila da "strategija grčke vlade nikako nije haotična, već doslijedna".
"Ona (Grčka) hoće politiku koja podržava privredni rast. I zato traži preraspodelu dugova - inače u zemlju neće doći privatni investitori. Osim toga, grčka vlada želi strukturne reforme: promjene u poreskom sistemu, socijalnom osiguranju, upravi, i želi otvaranje tržišta", zaključila je njemačka političarka.
U komentaru DW-a takođe je data geneza grčke krize kroz prizmu analitičara magazina "Dojče virtšafts nahrihten" koji kroz kratku istoriju netrpeljivosti "spasilaca evra" i Trojke prema vladi premijera Aleksisa Ciprasa tvrde da grčka nije jedini krivac za krizu.
"Katastrofu nije, kao što to tvrde spasioci evra, prouzrokovala isključivo grčka vlada. Veliki dio krivice snose upravo ti spasioci, i posebno konzervativni stranački prijatelji Angele Merkel u Grčkoj, i u samoj Trojci", navedeno je u tekstu.
"Dojče virtšafts" dalje navodi da je u akciji spasavanja bilo teško izbjeći greške, ali da su te greške instrumentalizovane kako bi se "napravila konstrukcija laži istorijskih dimenzija", zbog čega je EU samu sebe diskreditovala.
"Tvrdnje spasilaca evra o zaštitničkom ponašanju i krivici lako je raskrinkati: one su propaganda satkana od neistina kojom se prikrivaju sopstveni neuspjesi", navedeno je u tekstu.
Dalje se takođe tvrdi da nije Siriza spriječila povratak grčke privrede na tržišta kapitala i da je nezadrživo urušavanje te privrede počelo mnogo prije dolaska na vlast Aleksisa Ciprasa (predsjednika grčke vlade od januara 2015).
Poseban akcenat stavljen je na ulogu Ciprasovog prethodnika na funkciji, Antonisa Samarasa, "stranačkog druga Angele Merkel", za koga se tvrdi da je bio glavni akter u spriječavanju uterivanja poreza, "i to na veoma brutalan način" kroz pretnje i pritisak na šefa tima za sprečavanje i razotkrivanje utaja poreza Harija Teoharisa, koji je na kraju morao da odustane od svoje misije.
Sam početak krize analitičar Mihael Berneger, citiran u tom tekstu, vidi u "vjerovatno najvećoj grešci" koju je načinila Evropska centralna banka (ECB) 2012. godine kada je otpisom dugova Grčkoj uvela katastrofu.
"Otpis je tehnički sproveden tako da grčke banke nisu odmah kapitalizovane u dovoljnoj meri. Umjesto brze rekapitalizacije - kao što je to bio slučaj sa američkim bankama nakon otpisa dugova - odlučeno je da se sprovede model likvidnost za reforme, pa su banke u malim koracima dobijale novi kapital i dugo morale da manevrišu sa sopstvenim negativnim kapitalom", smatra Berneger i stiče da je to dovelo do lančane erozije sopstvenog kapitala banaka i njihove kreditne moći.
"I to još nije bio kraj igre. Da je ECB zaista nepolitizovana institucija, ona bi velikodušno podržala likvidnost grčkih banaka kako bi sprečila socijalnu katastrofu", smatra Berneger.
On, takođe, optužuje Maria Dragija da je nije "zapušio uši pred zahtjevima političara" i da je dozvolio da grčke banke korak po korak odu u propast.
Berneger još dodaje da "ako spasioci evra nastave svoj razarački pohod, grčke štediše će izgubiti sve".
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.