VAŠINGTON/TALIN - Američki predsjednik Barak Obama večerašnjim dolaskom u Tallinn na sastanak s liderima baltičkih članica NATO-a želi jasno poručiti Rusiji da ne dira Baltik, a Evropi da mu je važna te uoči samita Sjevernoatlantskog saveza pozvati sve članice da se ugledaju na malu Estoniju koja primjereno izdvaja za troškove obrane.
Susretom u glavnome gradu Estonije u srijedu s tamošnjim predsjednikom Toomasom Hendrikom Ilvesom, njegovim latvijskim kolegom Andrisom Berzinsom i litavskom predsjednicom Daliom Grubauskaite, Barak Obama želi podsjetiti da baltičke zemlje od Zapada više nisu odijeljene Željeznom zavjesom Hladnoga rata.
Time će simbolički istaći Članak 5 Sjevernoatlantskog ugovora koji, polazeći od mušketirskog gesla "Svi za jednoga, jedan za sve" propisuje da je napad na jednu članicu NATO-a napad na sve ostale.
U Evropi, zavisnoj o ruskome plinu, prevladava mišljenje da ruski predsjednik Vladimir Putin ne prijeti samo Ukrajini u koju je poslao svoje vojnike, već i NATO-u. Putin bi silno želio "diskreditirati cijeli NATO" barem jednim napadom na njezinu najslabiju članicu i tako pokazati da je Članak 5 tek šuplja priča, misli analitičar Tomas Vrajt iz Brooking Institutiona, piše agencija AFP.
Obama, koji će u Estoniju stići u utorak naveče i zadržati se manje od 24 sata, prošle je sedmice jasno rekao: "Želim da Estonci znaju da i mislimo ono što govorimo".
Od izbijanja ukrajinske krize Sjedinjene Države pojačale su svoje vojno prisustvo u regiji, podsjeća njemačka agencija DPA. U aprilu je SAD poslao 600 padobranaca na zajedničke vojne vježbe u Poljskoj i Baltiku i stacionirao 150 američkih vojnika u estonskoj zračnoj bazi. U junu je poslao borbene avione F-15 da patroliraju Baltikom te pojačao vojno brodovlje u Baltičkom i Crnom moru i Obama je za finansiranje tih operacija od Kongresa zatražio 925 miliona dolara.
Odlaskom u Talin Obama kani Moskvi pokazati da postoje granice koje ne smije prijeći i da je odlučan braniti saveznike nadahnjujući se govorom Džona F. Kenedija koji je 1963., u jeku Hladnog rata u Berlinu poručio "Ich bin ein Berliner".
Obamina je posjeta simbolična i po tome što su tri baltičke zemlje, koje su pet decenija bile okupirane u Sovjetskom Savezu, a NATO-u su pristupile 2004., nedavno obilježile četvrt vijeka Baltičkog lanca. Bila je to mirna politička demonstracija 23. avgusta 1989. kada se dva miliona ljudi primilo za ruke u ljudskome lancu dugom 600 kilometara u tada još sovjetskim republikama Estoniji, Latviji i Litvi.
Ukrajina, međutim, nije članica NATO-a i Obama joj ne može priteći u pomoć, ali želi pokazati da je spreman "stati" uz nju. Rusko uplitanje u pobunu proruskih separatista na istoku Ukrajine Obama se suzdržao nazvati "invazijom", no pred njim je teška zadaća kako primjereno odgovoriti, a da istovremeno nepotrebno ne isprovocira Rusiju, kažu analitičari.
Ukrajinskog predsjednika Petra Porošenka 18. septembra Obama će ugostiti u Bijeloj kući. NATO je prošle sedmice poručio Ukrajini da će biti spreman želi li ona pokrenuti postupak integracije u Savez. Vrata su otvorena svima koji žele pridonijeti sigurnosti Sjevernoatlantskog saveza, smatra Vašington.
Obamina poruka Estoniji pripremiće dvodnevni samit 28 članica NATO-a i njihovih partnera što će se u četvrtak i petak održati u Njuportu u Velsu.
Put u Estoniju na neki je način i prekretnica u važnosti koju američka administracija pridaje Evropi.
-Obama je previše zauzet i Evropa dosad nije bila u vrhu njegovih prioriteta. Zanemario je najvažniji savez u pitanju sigurnosti - NATO - kaže Edvard Lukas iz Centra za evropsku političku analizu u Vašingtonu.
Odabravši upravo malu Estoniju za svoj posjetu, Obama će poslati poruku ostalim članicama saveza koje premalo izdvajaju za troškove obrane. SAD uplaćuje lavovski dio za zajedničku obranu, a Estonija je samo jedna od četiri članice koja je ostvarila cilj da izdvaja dva posto svog BDP-a u obrambeni budžet, prenosi Hina.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.