MOSKVA - Na Zapadu je široko rasprostranjeno mišljenje da je ruska politika, osobito kada se radi o krizi u Ukrajini, označena osobnim ambicijama ruskog predsjednika Vladimira Putina, no u Rusiji se, pak, smatra da je ova kriza uzrokovana širenjem sfere utjecaja Zapada na Istok, ponajviše na ekonomskom i vojnom planu.
Putin se, bez obzira na po Moskvu nepovoljne 'vjetrove' sa Zapada, dodatno zaštitio sa istočne strane, šireći iz dana u dan svoju utjecaj na Istok.
Dovoljno je podsjetiti kako su prije točno pola godine Putin, Nursultan Nazarabajev, kazahstanski predsjednik, i njegov bjeloruski kolega Aleksandar Lukašenko u glavnom gradu Kazahstana, Astani, potpisali povijesni sporazum o osnivanju Euroazijske ekonomske unije, koja će profunkcionirati s prvim danom predstojeće 2015, a do 2025. tri strane bi trebalo da formiraju jedinstveno tržište nafte i plina.
"U punoj mjeri zadržavajući državni suverenitet, mi osiguravamo intenzivniju i usklađenu ekonomsku suradnju", izjavio je tom prilikom prvi čovjek Kremlja. Razvoj integracijskih procesa na postsovjetskom prostoru jedan je od glavnih vanjskopolitičkih prioriteta Rusije.
Inače, polazno stanovište je da ni Zajednica Nezavisnih Država, ni Carinska unija Rusije, Bjelorusije i Kazahstana nisu stvorene u cilju eskalacije bilo kakvog oblika konfrontacije sa susjedima, nego radi mirne koegzistencije i uzajamne suradnje sa drugim blokovima država, uključujući i EU.
Putin svoju suradnju širi i dalje, što je dodatno donijelo zabrinutost na Zapadu, osobito nakon što je početkom ovog mjeseca posjetio Tursku, članicu NATO saveza, i Indiju, trenutačno najveće vojno tržište koje ima spremne milijarde dolara za najnoviju generaciju aviona i nosača aviona.
Putin je s turskim predsjednikom Redžepom Erdoanom, uprkos razlikama u vanjskoj politici prema Ukrajini i Siriji, dogovorio u Ankari novu eru bilateralne saradnje i, po svemu sudeći, time nagovijestio velike geostrateške promjene u Evropi i na Bliskom istoku.
Ruski lider se, bez obzira na po Moskvu nepovoljne 'vjetrove' sa Zapada, dodatno zaštitio sa istočne strane, šireći iz dana u dan svoj uticaj na Istok
Ruska javnost opisala je Putinovu posjetu Turskoj kao povijesnu, ističući da će se u novo savezništvo prirodno uklopiti Azerbejdžan, koji ima plin i odlične odnose sa obje susjedne države, što obećava formiranje važnog geostrateškog trokuta u kojem će se rješavati i problemi južnog Kavkaza.
Poslije dogovora s Rusijom o izgradnji plinovoda nije dugo trebalo čekati na snažne pritiske iz Vašingtona kako bi Turska, koja je članica NATO saveza još od 1952, odustala od projekta.
Slični pritisci očekuju se i nakon prošlotjednog posjeta Putina Nju Delhiju, gdje je s tamošnjim premijerom Narendom Modijem potpisao niz ugovora o suradnji koji se tiču nafte, plina, nuklearne energije, trgovine dijamantima i obrane.
Valja napomenuti kako Indija ne podupire zapadne sankcije protiv Rusije, a ovaj susret već je narušio odnose Nju Delhija i Vašingtona. Odnose će probati popraviti američki predsjednik Barak Obama, koji u siječnju dolazi u Indiju, no čini se kako se Indija potpisivanjem niza sporazuma već opredijelila kome dati povjerenje.
U međuvremenu, uzbekistanski predsjednik Islam Karimov pozvao je Rusiju za pružanje pomoći središnjoj Aziji protiv rastuće prijetnje militantnog militarizma koji bi mogao ojačati nakon povlačenja američkih snaga iz Afganistana.
Putin je Uzbekistanu poslao odgovor kako može računati na Moskvu, pa je čak naznačio kako bi se Uzbekistanu mogao oprostiti dug prema Rusiji, ali i pomoći u suradnji što se tiče nafte i plina.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.