Svijet

Putin o počecima, vladavini i odnosu sa Zapadom

Putin o počecima, vladavini i odnosu sa Zapadom
Putin o počecima, vladavini i odnosu sa Zapadom

Ruski predsjednik Vladimir Putin u intervjuu za film "Predsjednik" na TV "Rusija 1", koji je posvećen petnaestogodišnjici početka njegovog mandata na mjestu šefa države, govorio je o svojim počecima, ratu sa separatistima na Kavkazu 1999, odnosu sa SAD i drugim zapadnim silama.

"Terorizam na Sjevernom Kavkazu 1999. godine doveo je Rusiju na ivicu raspada i mnogi svjetski lideri bili su uvjereni da će Rusija prestati da postoji u tadašnjem obliku .Odlučio sam: nema drugog izbora već da se ide do kraja. Nije bilo moguće učiniti ništa drugo osim gušenja tog terorizma, nije bio moguć dogovor", rekao je Putin.

Putin se odlično  sjećao da je kao direktor Federalne službe bezbjednosti (FSB) čitao različite operativne dokumente, između ostalog i presretnutu prepisku međunarodnih terorista, koji su pisali Sada je jedinstven istorijski slučaj - imamo mogućnost da otkinemo Kavkaz od Rusije - sad ili nikad.

Prema njegovim riječima, rukovodstvu Rusije tada je bilo jasno da, ukoliko ne bude kontrole nad situacijom, neće biti više šanse za očuvanje zemlje, prenijela je agencija RIA Novosti.

"U tom trenutku praktično su svi, osim nas možda, jer se običan građanin nije mnogo upuštao u detalje, a nije ni shvatao šta se dešava, već za sebe odlučili da Rusija prestaje da postoji u sadašnjem obliku. Pitanje je bilo samo kada će se to desiti i kakve će biti posljedice, budući da je to velika nuklearna država", kazao je Putin.

Na čelu države od 2000. godine

Putin je prvi put na mjesto šefa države stupio 2000. godine kao vršilac dužnosti, po ostavci Borisa Jeljcina, da bi u martu te godine bio izabran za predsjednika.

U obraćanju emitovanom 31. decembra uoči Nove godine, Jeljcin je saopštio da podnosi ostavku "ne zbog zdravlja, već zbog sveukupnih problema", tražeći oproštaj od građana Rusije.

Poslije četiri godine na redovnim izborima Putin je reizabran, a od 2008. do 2012. bio je na čelu vlade, da bi marta 2012. godine ponovo pobijedio na predsjedničkim izborima i 7. maja preuzeo dužnost.

"Tog trenutka nisamo mogao da odlučujem. Morao sam realno time da se bavim, ali nisam imao kompletna ovlašćenja. Bilo je jasno koliko je velika ta odgovornost. Samo sam se jedno pitao -ako ne uspijem da stvar dovedem do kraja, šta činiti, kako dalje živjeti", kazao je Putin, a prenosi TASS.

Putin: SAD pomagale separatiste na Severnom Kavkazu

Ruski predsjednik je rekao da su ruske specijalne službe u jednoj prilici registrovale direktne kontakte ekstremista sa Sjevernog Kavkaza i predstavnika specijalnih službi SAD u Azerbejdžanu i "čak pomagali sa transportom", kao i da je upozorio SAD na kontakte sa teroristima, ali da one nisu poslušale.

Putin "zauzdao" oligarhe

Putin je u filmu "Predsjednik" rekao i pod kakvim je pritiskom bio 1999. godine kao premijer i saglasio se sa autorom intervjua da je te godine zemljom faktički upravljala grupa oligarha.

"Neki od njih, kada sam bio predsjednik vlade i kada je (tadašnji predsjednik Rusije Boris) Jeljcin saopštio da ću se kandidovati za predsjednika, došli su kod mene u kabinet u Bijeli dom, sjeli preko puta i rekli: dakle, vi shvatate da ovde nikada nećete biti predsjednik. Kažem: pa, vidjećemo", kazao je Putin, ne navodeći konkretno kako je uspio da zauzda oligarhe.

"Na različite načine, različitim sredstvima", kazao je kratko.

"Rekao sam tadašnjem predsjedniku SAD i on mi je odgovorio - izvinite na izrazu, da će ih rasturiti, a za 10 dana moji potčinjeni, šefovi FSB dobili su od kolega iz Vašingtona pismo: 'Podržavali smo i podržavaćemo odnose sa svim opozicionim snagama u Rusiji. Smatramo da imamo pravo da to radimo, i radićemo to ubuduće", rekao je Putin.

"Ni u jednom slučaju, nikada i nigdje ne treba čak ni pokušavati upotrebljavati teroriste da bi riješili svoje trenutne političke ili čak geopolitičke zadatke, kada ih podržite na jednom mjestu, oni će podići glavu na drugom i obavezno udariti po onom ko ih je juče podržavao. Neko je tamo, posebno u specijalnim službama zapadnih zemalja, smatrao da će im, ako neko ide na destabilizaciju njihovog glavnog geopolitičkog suparnika, a takva je, kako sada shvatamo, u njihovoj svijesti uvijek bila Rusija, to u cjelini biti od koristi. Ispostavilo se kao pogrešno", rekao je Putin.

Prema njegovim riječima, zapadne zemlje je poslije raspada SSSR-a trebalo da shvate da Rusija ima svoje geopolitičke interese i da je neophodno da se oni uvažavaju.

Ističući da su Sovjeti gajili iluzije o ukidaju ideoloških razlika sa zapadnim zemljama, Putin je rekao da je "potrebno uvažavanje u međusobnim odnosima, traženje ravnoteže i uzajamno prihvatljivih rješenja".

Putin ustuknuo 11. septembra

U dokumentarcu je šef predsjedničke administracije Sergej Ivanov, koji je tada bio sekretar nacionalnog Savjeta za bezbjednost, rekao da je Putin odlučio da otkaže manevre strateških nuklearnih snaga planiranih za 12. septembar 2001, ne želeći da jača napetost u, i bez toga, komplikovanu situaciju za SAD, poslije terorističkih napada 11. septembra.

"U tom trenutku vođene su aktivne borbe, a teroriste, uključujući one iz mnogih zemalja svijeta, koji su tamo ratovali, Amerikanci su nazivali 'borcima za slobodu', i u krajnjem slučaju 'pobunjenicima'", podsjetio je Ivanov.

Zadržao vezu sa običnim ljudima

"Za šefa države izuzetno je važno da zadrži vezu sa običnim ljudima"

Putin je terorističke akte u Beslanu i pozorištu na Dubrovki nazvao najtežim trenucima rada na čelu države.

"Ako pitate za tragične (događaje), to je najteže što je naš narod u cjelini morao da prođe", rekao je ruski predsjednik govoreći o događajima iz 2004. u školi u Sjevernoj Osetiji kada je poginulo 335 osoba od kojih 186 đaka-talaca i u moskovskom pozorištu 2002. godine, kada je po zvaničnim podacima poginulo 130 talaca.

Putin je rekao i da nije izgubio veze sa realnošću i da sasvim može da zamisli život bez dužnosti predsjednika.

Prema njegovim riječima, za šefa države izuzetno je važno da zadrži vezu sa običnim ljudima.

"Za čovjeka koji se bavi tim poslom, koji ja radim danas i tokom prethodnih godina, ipak je ta veza i osjećaj pripadnosti običnim ljudima ono što je izuzetno važno i veoma pomaže u radu", kazao je Putin.

Putin je u intervjuu rekao da komunicira sa stanovništvom ne zato što mu trebaju alternativni izvori informacija, već zato što se osjeća dijelom naroda.

"Ne treba to da tražim, ja to sve imam, čak i ne znam zbog čega. Jednostavno, osjećam se dijelom naše zemlje, dijelom naroda", rekao je predsjednik Rusije, koji redovno održava "Direktnu liniju" i odgovara na pitanja građana, a sa njima komunicira često i prilikom posjete regionima. 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije