Svijet

Sjećanje na žrtve nuklearnog napada na Hirošimu i Nagasaki

Sjećanje na žrtve nuklearnog napada na Hirošimu i Nagasaki
Sjećanje na žrtve nuklearnog napada na Hirošimu i Nagasaki

TOKIO - Japan je prije sedamdeset godina postao prvom i za sada jedinom žrtvom nuklearnog napada, a užasa koji je 6. avgusta 1945. posijala bomba "Mališan" na Hirošimu i tri dana kasnije "Debeljko" na Nagasaki prisjećaju se "hibakushe", ljudi koji su preživjeli stravični atomski napad, kada je na zemlji nastao pakao.

Po naredbi tadašnjeg američkog predsjednika Herija Trumana, američki bombarder B-29 nazvan Enola Gay izbacio je tog jutra 15 kilotona tešku nuklearnu bombu s visine od 9.400 metara u kojoj je bilo 60 kilograma uranijuma.

Eksplodirala je iznad Hirošime na visini od oko 600 metara, izazvaši toplotni val temperature do 5.000 stepeni Celzijusa, snažni udarni val brzine od 800 kilometara na sat i plamene oluje koje su uništile gotovo sve u okviru dvanaest četvornih kilometara.

Poginulo 140.000 ljudi

U prvim sekundama usmrćeno je između 70.000 i 80.000 ljudi, da bi u mjesecima koji su uslijedili broj mrtvih zbog radijacije narastao na 140.000.

Eksplozija je uzrokovala i vreli gljivasti oblak prašine i krhotina visok 15.250 metara koji se vidio s udaljenosti od 560 kilometara.

Tri dana kasnije, iz aviona Bock's Car bačen je na Nagasaki 4.500 kilograma težak "Debeljko", a broj žrtava u prvim trenucima nakon eksplozije kreće se od 40.000 do 80.000.

Uslijed radijacije i teških bolesti koje su se potom razvile, broj ljudi koji su umrli od posljedica dvije atomske bombe je u avgustu 2014. dosegao brojku od 450.000, od kojih je 292.325 žrtava iz Hirošime, a 165.409 iz Nagasakija.

Bomba bačena na Nagasaki bila je bazirana na plutoniju

Sunao Tsuboi, piše The Guardian, svoje ožiljke zadobivene u eksploziji A-bombe na Hirošimu nosi već 70 godina i živo se prisjeća tog dana kada je začuo zaglušujući prasak, da bi potom bio odbačen u vazduh i nakon deset metara pao na zemlju.

"Kada sam došao svijesti vidio sam da imam opektine po cijelom tijelu, a uslijed siline eksplozije otpali su mi rukavi košulje i nogavice hlača. Ruke su mi bile najviše opečene (...) nisam znao da nas je pogodila atomska bomba, ali po onome što sam vidio oko sebe znao sam da je na zemlji nastao živi pakao", kazao je Tsuboi.

Prisjeća se djevojčice kojoj su oči ispale, ljudi bez ekstremiteta i onih koji su rukama pokušali spriječiti da im iz rupe na trbuhu ne iscure unutarnji organi.

"Bili su poput prikaza, krvarili su iz rana pokušavajući negdje otići prije nego su kolabirali. Pougljenjena tijela bila su posvuda, prekrila su i rijeku", opisuje Tsuboi taj 6. avgust i dodaje da je smrad izgorenog ljudskog mesa bio zastrašujuće znažan.

U bolnici je više od mjesec dana bio bez svijesti. Od tog dana, Tsuboi je bio hospitalizovan 11 puta, a tri puta mu je rečeno da mu nema spasa. Cijeli život uzima lijekove za razne bolesti, uključujući i dva karcinoma kao direktnim posljedicama radijacije.

Tsuboi je svoj život posvetio širenju istine o užasima nuklearnog oružja širom svijeta i svake godine sa svojom djecom i unucima u Parku mira u Hirošimi odaje počast žrtvama, među kojima je najviše bilo civila.

Naveče 6. kolovoza ove godine spustiće fenjer u valove rijeke Motojasu, u koju se bacilo na hiljade ljudi u bijegu od vreline nuklearne eksplozije, kako bi plam svjetlosti vodio duše umrlih.

Tsuboi će prilikom obilježavanja godišnjice izmijeniti i riječi s premijerom Šinzeom Abeom

"U ime svih žrtava atomske bombe, zatražiću od njega da učini sve što je u njegovoj moći da oslobodi svijet nuklearnog oružja. Nastavit ću to tražiti do mog posljednjeg daha", poručio je Tsuboi.

I Jošiko Kajimoto, 84-godišnji "hibakusha" neumorno upozorava svijet na opasnosti od nuklearnog oružja i nuklearne energije uopšte pa je tako putem Skypea razgovarao i s desetak zastupnika britanskog parlamenta, a s japanskom nevladinom udrugom "Brod mira" obišao je 24 zemlje i održao predavanja o Hirošimi i Nagasakiju.

"Hibakushe" se takođe odlučno protive namjeri premijera Abea da četiri godine nakon nuklearne katastrofe u atomskoj centrali Fukušima Daiichi ponovo pokrene nuklearne reaktore. Iako ne spore razliku između upotrebe nuklearne enegije u vojne i civilne svrhe, mišljenja su da ju ljudski rod nije u stanju kontrolirati.

"Mislim da nam rizik koji predstavlja nuklearna energija i činjenica da ju ljudski rod ne može kontrolirati jasno daju do znanja da niti jedan reaktor u Fukušimi ne bi smio biti ponovo pokrenut", kazao je Akira Jamada, jedan od 183.000 registriranih preživjelih iz Hirošime i Nagasakija.

Enola Gay koji je ispustio najsmrtonosniji teret na svijetu sada se nalazi u muzeju aviona kod aerodroma Duls u blizini Vašingtona.

Sjajni srebrnasti bombarder dobio je ime po majci pilota koji je njime upravljao tog istorijskog dana u avgustu 1945., njegova istorijska misija sažeta je u samo jednu rečenicu: "6. avgusta 1945. ovaj bombarder tipa B-29, koji je proizvela kompanija Martin, ispustio je prvo atomsko oružje upotrijebljeno u borbi na japanski grad Hirošimu."

Naime, razorna eksplozija te bombe postala je jedan od najznačajnijih događaja 20. vijeka oko kojega se i danas, 70 godina kasnije, vode burne rasprave.

Istoričari se ni danas ne mogu složiti oko opravdanosti odluke o bombardovanju Hirošime i Nagasakija

Za neke preživjele žrtve te eksplozije, ovaj kratki opis aviona nije dovoljan jer ne sadrži nikakve informacije o broju žrtava.

Ono što je neosporno je da je američki predsjednik Truman s broda na Atlantiku tog 6. avgusta saopštio. "Svijet će znati da je prva atomska bomba bačena na Hirošimu, vojnu bazu, zato što smo htjeli izbjeći pogibiju civila. Upotrijebili smo je kako bismo priveli agoniju rata kraju i spasili živote hiljade Amerikanaca".

Japan je kapitulirao 15. avgusta 1945, a 70 godina nakon tragedije većina Amerikanaca, 56 posto prema istraživanju instituta Pew Research Center, smatra da je to bilo opravdano.

(The Guardian, Index.hr)

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije