BRISEL- Predsjednik Europskog savjeta Donald Tusk upozorio je u nedjelju da će šengenski prostor postati prošlost ako se ne osigura djelotvoran nadzor spoljnih granica EU-a.
"Ne budemo li bolje štitili naše spoljne granice, Šengen će uskoro postati prošlost", rekao je Donald Tusk, predsjednik Evropskog savjeta, prije početka samita 28 zemalja članica EU-a i Turske.
Tusk je rekao kako očekuje da će na tom sastanku biti postignut dogovor koji će pomoći rješavanju migrantske krize.
Predsjednik Evropskog savjeta je dodao da ne treba biti naivan i da Turska nije jedini ključ za rješavanje krize. "Naša najvažnija odgovornost i dužnost je zaštiti spoljne granice", rekao je Tusk.
EU i Turska bi u nedjelju trebale potvrditi zajednički akcijski plan, koji uključuje pomoć EU-a Turskoj za zbrivanjavanje sirijskih izbjeglica na njenom tlu, a s druge strane predviđa jačanje saradnje između EU-a i Ankare na sprječavanju ilegalnih migracija.
EU sa svoje strane, ako Turska ispuni svoj dio pogodbe, obećava ubrzanje procesa za ukidanje viza, tri milijarde evra pomoć i oživljavanje turskih pristupnih pregovora, koji su već dulže vrijeme na mrtvoj tački.
Turska bi sa svoje strane trebala registrirati sve migrante, jačati svoju obalnu stražu i uspostaviti bolju saradnju s Grčkom i Bugarskom na sprječavanju nezakonitih migracija preko kopnenih granica.
Prije početka samita EU-Turska, odvojeno će se sastati čelnici zemalja članica, koje u evropski budžet više uplaćuju nego što iz njega dobiju.
Predsjednik Evropske komisije Jean-Claude Juncker je rekao da nije riječ o sastanku "neto uplatitelja, nego zemalja koje su voljne primiti veliki broj izbjeglica iz Turske legalnim kanalima".
Akcijski plan, koji je načelno s Turskom ispregovarala Evropska komisija, predviđa pomoć od tri milijarde evra. Dio od 500 miliona evra osigurao bi se iz evropskog budžeta, a preostalih 2,5 milijarde evra osigurale bi države članice. Međutim, za sada nije sigurno kako će se doći do toga iznosa.
Iz teksta zajedničke izjave koja bi trebala biti usvojena na kraju sastanka proizlazi da se zemlje članice EU-a pozivaju da daju svoj doprinos, što znači da nema obveze. Osim toga, u tekstu su postavljeni brojni osigurači, koji garantuju da se pomoć može u svakom trenutku prekinuti ako Turska ne bude ispunjavala svoj dio obaveza.
Komisija je predložila da zemlje članice trebaju uplatiti iznos po jedinstvenom kriteriju, njihovu doprinosu u evropskom budžetu na osnovu bruto nacionalnog dohotka.
Najveći dio otpada na Njemačku, 534 miliona evra, dok bi Hrvatska po tom izračunu trebala uplaliti nešto manje od 7,4 miliona evra.
Većina zemalja još nije donijela nikakavu odluku u tom pogledu. Hrvatska, prema obaviještenim izvorima, nije preuzela obvezu s obzirom da sada ima tehničku vladu koja ne može preuzimati takve obaveze.
Oko samog iznosa pomoći postoji još niz nejasnoća. Diplomatski izvori kažu da je moguće da se poveća dio koji ide iz evropskogo budžet, a smanji direktni doprinos zemalja članica.
Iz Njemačke i drugih zemalja koje uplaćuju neto, čula se ideja da se smanje financijska sredstva onim zemljama neto primateljicama koje nisu voljne primati migrante. Međutim, to je gotovo neizvodljivo jer takva odluka ne može proći u evropskim institucijama budući da bi to značilo da to podrže i one zemlje koje bi time bile pogođene.
S druge strane, Turska pokušava dobiti što više. Ona je u početku tražila pomoć od tri milijarde evra godišnje.
U svakom slučaju, u zajedničkoj izjavi u nedjelju će biti potvrđena brojka od tri milijarde evra, ali pojedinosti kako će se doći do toga iznosa rješavaće se kasnije.
(NN/N1)
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.