LONDON - SAD i njihovi saveznici moraće da uzmu u obzir interese Rusije u Sredozemlju ukoliko žele da se Moskva intenzivnije uključi u rješavanje krize u Siriji.
Rusija je dozvolila da režimi u drugim bliskoistočnim zemljama padnu i nije se mnogo miješala, ali ishod krize u Siriji može da utiče na ključne ruske strateške interese, uključujući globalnu mornaričku strategiju i izvoz energenata.
Da bi se razumjela politika Moskve prema Siriji, važno je shvatiti da je Sirija dio spoljne politike koju Rusija vodi u regionu Sredozemnog mora, a ne Bliskog istoka, navodi se u analizi agencije Rojters.
Tokom zime, kada je većina ruskih luka zaleđena i nepristupačna, topla ruska luka u Crnom moru je žila kucavica i ima ključan značaj za izvoz nafte. Zato je za Moskvu prioritet da Sredozemlje ostane otvoreno za ruske teretne brodove i aktivnosti njene mornarice.
Ruska mornarica prisutna je u Siriji da bi pružila zaštitu ruskim aktivnostima u istočnom Sredozemlju, naročito u vezi sa energetskim sektorom. Zato treba osmisliti politiku koja bi omogućila Rusiji da zadrži prisustvo svoje mornarice u ovom regionu, navodi se u tekstu.
Moskva je veliki snabdjevač naftom i gasom na tržištima Turske, Italije i Grčke, a sada pokušava da postane dominantna na tržištu gasa u Grčkoj, kao i da ostvari pristup nalazištima gasa u Izraelu i u blizini Kipra.
Ruske kompanije imaju značajne investicije u ovom regionu i vlasnici su ključnih infrastrukturnih sistema.
Moskva ima uticaj na domaću politiku u mnogim zemljama ovog regiona zbog svog bliskog odnosa sa lokalnim političkim elitama, naročito u Italiji i Izraelu, a sve veći broj ruskih državljana su imigranti u zemljama širom ovog regiona. Samo u Izraelu trenutno ima oko milion ruskih imigranata.
Vašington i njegovi saveznici mogli bi da razmotre davanje ustupaka Moskvi, kao i da se uzdrže od potkopavanja režima predsjednika Bašara al Asada u Damasku. Rusija bi, zauzvrat, mogla da obeća da neće pokušavati da destabilizuje američke saveznike u regionu Baltika i na Kavkazu, navodi Rojters.
Americi i Evropskoj Uniji možda se ne dopada to što im je Rusija trn u oku u brojnim regionima, ali kad god zapad ne uvaži ruske interese, Moskva pokazuje nezadovoljstvo i vrši odmazdu protiv američkih saveznika širom svijeta.
Kada je administracija Džordža Buša ignorisala apel Moskve da Amerika ne prizna Kosovo, Moskva je odgovorila destabilizacijom Gruzije 2008. godine, zaključuje se u analizi.