Odnos plata u realnom i javnom sektoru mora biti izbalansiran i statistički javno objavljivan u toku cijele fiskalne godine, istakao je Alija Remzo Bakšić, izvršni direktor Asocijacije poslodavaca BiH.
On potpuno nelogičnim ocjenjuje to što su plate zaposlenih u javnom sektoru po pravilu duplo veće od primanja radnika u privredi koji obezbjeđuju plate budžetskim korisnicima.
NN: Kako ocjenjujete postojeću ekonomsku situaciju i poslovni ambijent u BiH, odnosno koliko je on podsticajan za poslodavce?
BAKŠIĆ: Ekonomska situacija u bh. privredi je već duži period u stagnaciji i ona je uzrokovana neadekvatnim mjerama ekonomske politike vlada na svim nivoima. U posljednjih tri godine koliko je prisutna globalna finansijska kriza naše vlade nisu učinile dovoljno da bi ta kriza bila ublažena i nastavljeni pozitivni trendovi koje smo imali u periodu prije krize. Poslovni ambijent, zbog pretjeranih izdvajanja u neproduktivnu potrošnju umjesto u razvoj, ne pruža mogućnosti poslodavcima da se razvijaju i investiraju u proširenje proizvodnje koja bi dovela do novog zapošljavanja i rasta standarda zaposlenih.
NN: Koju ocjenu na skali od jedan do pet bi dali bh. vlastima na preduzetim mjerama za ublažavanje posljedica svjetske ekonomske krize na domaću privredu u protekle tri godine?
BAKŠIĆ: Davanje ocjena za poduzete mjere je besmisleno jer ono što je moralo biti urađeno da bi bilo obezbijeđeno održavanje bar dostignutog nivoa konkurentnosti, a to su drastično smanjenje javne potrošnje i rasterećenje privrede kroz smanjenje stopa doprinosa i parafiskalnih davanja, nije urađeno.
NN: Postoji li prostor za smanjenje fiskalnih i parafiskalnih opterećenja privrednika?
BAKŠIĆ: Prostora za smanjenje fiskalnih i parafiskalnih opterećenja ima i to je uslov bez kojeg se ne može očekivati niti zadržavanje stopa bruto domaćeg proizvoda na dostignutom nivou. Naime, vlade bi kroz izmjene kaznenih odredbi u zakonima iz oblasti doprinosa i poreza dovele do porasta prihoda u budžetima i stvorile pretpostavke za značajno smanjenje stopa doprinosa. Po mojim slobodnim procjenama u nenaplaćenim doprinosima i porezima postoji minimum 20 odsto rezerve.
NN: Da li se slažete sa mišljenjima da je previsoka javna potrošnja jedan od gorućih problema BiH?
BAKŠIĆ: Javna potrošnja iznad nivoa ostvarenih prihoda budžeta je posljedica kršenja Zakona o budžetu i najmanje što građani i poslodavci očekuju od vlada jeste da potrošnja bude svedena u okvire ubranih prihoda, a da se od onih koji su najodgovorniji za striktno poštivanje zakona zatraži materijalna i moralna odgovornost ne isključujući ni njihovu krivičnu odgovornost.
NN: Smatrate li da bi visinu plata u javnom sektoru trebalo na neki način vezati za kretanje plata za ista i
upoređujuća zanimanja u privatnom sektoru?
BAKŠIĆ: Ako uzmemo u obzir činjenicu da na jednog zaposlenog u realnom sektoru iz kojeg se finansiraju budžeti dođe 1,4 onih koji svoja primanja ostvaruju iz budžeta onda je potpuno nelogična visina plata u javnom sektoru koja je u pravilu dvostruko veća. Prikazivanje visine prosječnih plata na nivoima entiteta i države BiH na nivou svih zaposlenih daje lažnu sliku realnog stanja u bh. privredi. Odnos plata u realnom i javnom sektoru mora biti izbalansiran i on mora i statistički biti javno objavljivan u toku cijele fiskalne godine.
NN: Strahujete li da BiH neće spremno dočekati ulazak Hrvatske u EU, što bi se negativno odrazilo na naš izvoz?
BAKŠIĆ: Što se tiče spremnosti bh. privrede na ulazak Hrvatske u Europsku uniju dešava nam se ono na što su poslodavci u posljednjih pet godina kontinuirano upozoravali. Ako u narednom periodu ne uradimo ono što smo trebalo da davno uradimo, a to je uređenje carinskih prelaza i uspostava institucija kontrole kvaliteta robe svih vrsta, te njihovo međusobno priznavanje sa istim institucijama u EU naša razmjena sa Hrvatskom, našim prvim spoljnotrgovinski partnerom, će biti drastično smanjena.
PDV povećati samo uz smanjenje doprinosa
NN: Podržavate li ideje o povećanju stope PDV-a uz uslov istovremenog smanjenja poreza na rad, kako je to urađeno u Hrvatskoj?
BAKŠIĆ: Budući da ne postoji politička spremnost za ispunjavanje uslova koje Međunarodni monetarni fond postavlja za korištenje njihovih kredita jedini izlaz je povećanje stope PDV-a uz istovremeno smanjenje stopa doprinosa. Ove mjere mogu biti realizirane na način da se iz ukupnog smanjenja stopa doprinosa i ukidanje svih parafiskalnih davanja uštede za poslodavace podijele sa uposlenicima uz striktan društveni dogovor.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.