Analize

BDP u Hrvatskoj porastao za 2,8 odsto, više od prosjeka u EU

BDP u Hrvatskoj porastao za 2,8 odsto, više od prosjeka u EU
BDP u Hrvatskoj porastao za 2,8 odsto, više od prosjeka u EU

ZAGREB - To je ujedno i najveći rast hrvatske privrede od drugog tromjesečja predrecesijske 2008. godine, kad je BDP skočio 2,9 odsto na godišnjem nivou.

Hrvatska privreda porasla je u trećem tromjesečju 2,8 odsto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je najbrži rast od predrecesijske 2008. godine i iznad prosjeka u EU.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u petak prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao 2,8 odsto na godišnjoj razini.

To je znatno bolji podatak od očekivanja. Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivali su u prosjeku da je ekonomija u trećem kvartalu poraslo za 2,2 odsto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. To prilikom su se njihove procjene rasta kretale u rasponu od 1,6 do 3 odsto.

"Rast je veći od očekivanja i moramo biti zadovoljni. Ovo su već stope rasta koje bi, ako se zadrže, rezultirale pozitivnim utjecajem na domaće tržište rada i postupni oporavak standarda građana", kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.

To je već četvrto tromjesečje zaredom kako BDP raste, i to brže nego u prethodnom, kada je ekonomija ojačala 1,2 odsto na godišnjoj razini. To je ujedno i najveći rast privrede od drugog tromjesečja predrecesijske 2008. godine, kada je BDP skočio 2,9 odsto na godišnjem nivou.

DZS je saopštio kako je među elementima potražnje u Hrvatskoj najsnažniji pozitivan utiecaj na kretanje ekonomske aktivnosti prouzročen rastom izdataka za konačnu potrošnju domaćinstava, 1,4 odsto.

"To je najveći generator gospodarske aktivnosti, a uz uobičajene faktore u dosadašnjem dijelu godine, poput rasta realnog raspoloživog dohotka kućanstava te izmjena u sustavu oporezivanja dohotka, sigurno je u ovom razdoblju pridonio i veći broj turista", ocjenjuje Šantić.

Ubrzan rast investicija

Ističe i kako ohrabruje ubrzani oporavak kapitalnih investicija, koje su do ove godine predstavljale najznačajniju prepreku oporavku radi svoje nepovoljne strukture.

Bruto investicije u fiksni kapital skočile su u proteklom tromjesečju 2,2 odsto na godišnjoj razini, dok su u prethodnom kvartalu porasle 0,8 odsto.

Doprinos neto inostrane potražnje bio je u trećem tromjesečju pozitivan, za 1,6 odstotni bod, a najveći pozitivan doprinos povećanju obujma BDP-a ostvaren je rastom izvoza usluga, pri čemu su turističke usluge najznačajnije.

Izvoz roba i usluga porastao je za 8 odsto, nakon što je u prethodnom kvartalu skočio 10,2 odsto.

"Bez obzira što je izvoz roba i usluga malo usporen, njegov značaj na kretanje ukupnog BDP-a je veći nego u prethodnom tromjesečju, a u svakom slučaju tome je pridonijela uspješna turistička sezona", ističe Šantić.

Porasle su i ostale najvažnije sastavnice BDP-a, pa je tako državna potrošnja ojačala za 0,6 odsto na godišnjoj razini.

Šantić, međutim, kaže da i dalje treba biti na oprezu zbog odstojećih rizika.

"To su danas i politički faktori, no ne smijemo zanemariti ni fiskalne rizike, jer je većina EU članica već provela fiskalnu konsolidaciju, dok je u Hrvatskoj izostala", upozorava Šantić.

U cijeloj ovoj godini očekuje stopu rasta BDP-a od oko 1 odsto.

"Iduće godine zbog spomenutih rizika moglo bi doći do određenog usporavanja rasta BDP-a. Već u četvrtom tromjesečju ove godine očekuje se usporavanje aktivnosti, ne samo zbog izbora i formiranja vlade, nego i zato što dominantna uloga u ukupnom gospodarskom kretanju prelazi na osobnu potrošnju, a u sadašnjim okolnostima isključivo potrošnja kućanstava ne može osigurati tako visoke stope rasta BDP-a i na kraju godine", zaključuje Šantić.

Rast hrvatskog BDP-a iznad prosjeka u EU

DZS je danas saopštio i kako je, prema sezonski prilagođenim podacima, BDP u trećem tromjesečju u odnosu na prethodni kvartal ojačao 1,3 odsto, dok je u odnosu na treće tromjesečje prošle godine skočio 2,7 odsto.

"Gospodarstvo je u odnosu na prethodno tromjesečje poraslo 1,3 odsto, što je uz Rumunjsku (1,4 odsto) najviša tromjesečna stopa rasta u članicama EU. Prosječna tromjesečna stopa rasta EU u promatranom tromjesečju iznosila je 0,4 odsto. Nastavno na tromjesečne rezultate sezonski prilagođena godišnja stopa rasta u Hrvatskoj je dosegnula 2,7 odsto, dok je prosjek EU iznosio 1,9 odsto", navode analitičari Raiffeisenbank Austria u osvrtu na izvještaj DZS-a.

Zaključuju kako je izgledno da će se rast privrede, premda uz blago nižu stopu, nastaviti i u posljednjem ovogodišnjem tromjesečju implicirajući realan rast na razini cijele godine od preko 1 odsto.

(N.N./Poslovni.hr)

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije