SOFIJA - Premijer Bugarske Plamen Orešarski izjavio je da je, u skladu sa zahtjevom Evropske komisije, naložio obustavljenje daljnjih radova na početku izgradnje gasovoda Južni tok, navodeći da se konsultacije sa Komisijom nastavljaju.
Orešarski je naveo da je Komisija zabrinuta oko procedura izbora i javnih nabavki putem kojih je posao izgradnje gasovoda dodjeljen kompaniji Južni tok Bugarska, kao i oko sposobnosti vlade u Sofiji da sklapa međudržavne sporazume, prenosi agencija BTA.
Na pitanje novinara u Sofiji o nedavnoj posjeti američkih senatora i njihovom uticaju na odluku Bugarske da zaustavi radove na projektu, premijer je rekao da je projekat jedva spomenut u razgovoru sa američkim senatorom Džonom Mekejnom.
"Kontekst pregovora je bio širi: energetska bezbjednost na kontinentu, u regionu i u zemlji i napori koje su trenutna i prethodne bugarske vlade preduzele u pokušaju diversifikacije energetskih izvora", rekao je Orešarski.
Lider bugarske Socijalističke partije Sergej Stanišev potvrdio je za bugarski nacionalni radio ocjenu predsjednika Narodne skupštine Mihaila Mikova da izjava premijera ne može zaustaviti projekat.
"Postoje zakoni. U suprotnom bi u Bugarskoj, djelatnost privatnih kompanija kakva je i Južni tok, mogla biti obustavljena iz bilo kog subjektivnih razloga", rekao je Mikov.
Predsjednik Evropske komisije Žoze Manuel Barozo izjavio je juče da projekat gasovoda Južni tok nije prioritetan, jer ne obezbjeđuje diversifikaciju snabdevanja gasom Evrope. On je istakao da Južni tok, kao i svaki drugi energetski projekat, u potpunosti mora da ispuni zahtjeve Evrope za energijom, konkurencijom i drugim pravilima.
Bugarski stručnjaci vjeruju da će odluka o zaustavljanju radova vladi u Sofiji donijeti više štete nego koristi, budući da opozicija u parlamentu već neko vrijeme insistira da se vladi izglasa nepovjerenje, a iduće nedjelje biće određen datum prevremenih parlamentarnih izbora. Javno mišljenje u Bugarskoj je da su političari popustili pod pritiskom zapada i žrtvovali projekat koji bi bio od velike koristi za zemlju.
Ruski energetski gigant Gasprom kontroliše 50 odsto ukupne planirane mreže Južnog toka, uključujući cjelokupan gasovod na bugarskoj teritoriji, što je u suprotnosti sa energetskim propisima EU, koji nalažu odvajanje proizvodnje gasa od transporta i dostave da ne bi bila ugrožena konkurentnost, piše Dojče vele.
Pored toga, ugovor o izgradnji u Bugarskoj dodjeljen je konzorcijumu u kom je i ruska kompanija Strojtransgas, bivša filijala Gasproma, koja je na "crnoj listi" SAD, na kojoj se nalaze ruske kompanije pogođene sankcijama zbog konflikta u Ukrajini.
Učešćem u projektu Južni tok, Bugarska bi obezbjedila popuste na ruski prirodni gas, kao i zagarantovanu dostavu energenata, budući da gasovod zaobilazi Ukrajinu, što je značajno za zemlju koja iz Rusije uvozi 90 odsto gasa kog upotrebljava.
Pored toga, Bugari vjeruju da će im projekat donijeti investicije vrijedne više milijardi dolara, kao i hiljade novih radnih mjesta. Južni tok uživa veliku podršku u najsiromašnijoj članici EU, gdje vlada veliko nezadovoljstvo stavom Brisela oko tog projekta.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.