SARAJEVO, BANJALUKA - Bosna i Hercegovina mogla bi se suočiti s pravom ekonomskom katastrofom nastave li se izrazito visoke temperature vazduha i suša, upozoravaju prognoze meteoroloških stručnjaka i poljoprivrednika iz oba entiteta.
Nedžad Bićo, predsjednik Poljoprivrednih proizvođača FBiH, kaže za "Nezavisne" da je u ovom entitetu na pomolu ogromna šteta.
"U neprestanom sam kontaktu s poljoprivrednicima, veoma je dramatično. Već sada je ozbiljno oštećeno preko 50 odsto kukuruza i silažnog kukuruza. Ogromna šteta", ističe Bićo.
U RS je na oko 200.000 hektara poljoprivrednog dobra, kako kaže Vladimir Usorac, predsjednik poljoprivrednih proizvođača RS - mljekara, ugroženo oko 98 odsto proizvodnje. Nada se da će kiša ublažiti ove prognoze.
"Nešto manje od dva odsto imamo na navodnjavanju. Dakle, ugrožene su sve poljoprivredne vrste koje nemaju sistem navodnjavanja, a to bi u novcu bilo više od 200 miliona KM štete", upozorio je Usorac.
"U ovom trenutku nemamo procjene koliko bi mogla iznositi eventualna šteta, ali veoma ozbiljno pratimo situaciju i u skladu sa dešavanjima i mogućnostima ćemo reagovati", kaže za "Nezavisne" Zoran Kovačević, pomoćnik ministra poljoprivrede RS.
On napominje da je resorno ministarstvo ove godine za subvencije u sistemu navodnjavanja izdvojilo 1,3 miliona KM, a prošle godine 600.000 KM i nosioci su projekata i finansiranja sistema navodnjavanja u RS.
Hidrometeorološki zavod RS već nekoliko dana upozorava da je neophodno intenzivno navodnjavanje poljoprivredne kulture gdje god je to moguće.
"Tokom jula biće vrlo toplo i sušno vrijeme uz malu količinu padavina koja će se javiti samo povremeno u vidu lokalnih pljuskova. Od početka jula je već primjetna značajna isušenost zemljišta", napominju u HMZ RS.
Prema mišljenju meteorologa Igora Kovačića, sadašnji izgled meteorološke karte podsjeća na 2002/2003. godinu, kada je u Evropi zabilježena jedna od istorijskih suša. Ova je godina, međutim, za naše poljoprivrednika i bez toga jedna od najtežih, nakon elementarnih nepogoda 2014. godine, izostanka jesenjeg oranja, kašnjenja sjetve…
Podaci Spoljnotrgovinske komore BiH govore da generalno imamo veoma nerazvijen sistem zaštite i prevencije te saniranja štete od elementarnih nepogoda. Dodatno je oslabljen poplavama iz 2014. godine. I dalje smo u fazi oporavka, mnogo osjetljiviji na nove štete. Sa druge strane, značajan dio bh. ekonomije direktno zavisi od vremenskih uslova.
"U našim budžetima postoje sredstva koja idu u te namjene, međutim ono što će sigurno doprinijeti u RS u tom pogledu jeste primjena Uredbe o naknadama zagađivača, odnosno svih koji svojim djelovanjem ispuštaju CO2 i druge štetne gasove, od automobila do industrija... Uredba bi uskoro trebalo da se nađe pred Vladom RS i to je veoma dobro, jer tu leži ozbiljan novac koji bi se ulagao upravo za bolje prilagođavanje klimatskim promjenama i prevenciju ekonomskih šteta", napominje Srđan Todorović, direktor Fonda za zaštitu životne sredine i ekonomske efikasnosti RS.
Na godišnjem nivou u FBiH, samo po osnovu primjene ove uredbe, dodaje on, u kasu se slije više od 12 miliona KM.
Usorac ocjenjuje da bi taj iznos bio dovoljan za navodnjavanje kompletne zasijane površine, uz napomenu da je vrijednost posljedica enormno veća.
Ponovo crveni alarm
Crveni meteoalarm upaljen je za veći dio Hercegovine i označava vrlo opasno vrijeme po sigurnost ljudi i životinja, te moguću veliku materijalnu štetu. Prema prognozama HMZ RS i FHMZ, sunčano vrijeme, uz malu do umjerenu oblačnost, očekuje se i danas, a poslije podne, razvojem oblačnosti, u zapadnim područjima kratkotrajni pljuskovi. Jutarnja temperatura biće od 14 do 20, na jugu Hercegovine od 21 do 25, a najviša dnevna temperatura vazduha od 30 do 35, na jugu Hercegovine od 35 do 38 stepeni Celzijusovih. Kratkotrajni pljuskovi mogući su i dan kasnije, dok se od 23. jula očekuju ponovo visoke temperature.
Malo toga riješeno
Ekonomista Zoran Pavlović tvrdi da je, osim uspostavljenih sistema Civilne zaštite, malo toga riješeno na nivou BiH, kada su u pitanju djelovanja na suzbijanju posljedica klimatskih promjena.
"U pogledu protivgradne zaštite, navodnjavanja, pumpi, koordinacije između sistema upozorenja, odnosno meteoroloških stanica, do sistema djelovanja, veoma je loša. To vidimo na svim klimatskim promjenama, od poplava do suša. Klimatski uslovi kao faktor ekonomije u našem slučaju, uopšte se ne uzimaju ozbiljno u rad. Sa druge strane, poljoprivreda ima učešće od oko 10 odsto BDP-a, što nije malo u našim uslovima", naglašava Pavlović.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.