SARAJEVO - Prema preliminarnim rezultatima, nominalni rast bruto domaćeg proizvoda /BDP/ BiH u ovoj godini mogao bi da iznosi 2,8 odsto, dok bi rast BDP-a iz prošle godine mogao biti 1,41 odsto, ističe guverner Centralne banke BiH Kemal Kozarić.
"Možda ovo zvuči optimistično, ali očekujemo blagi oporavak i izlazak iz recesije. Prošla godina jeste bila godina stagnacije, nije se desio neki ekonomski rast, ali je ipak pozitivan, što je značajno", naglašva Kozarić u intervjuu Srni.
On napominje da se ekonomski rast od 2,8 odsto temelji na analizama i najavljenim ulaganjima u energetski sektor BiH, na nastavku realizacije projekta Koridora "Pet ce", te ulaganju u turizam, proizvodnju hrane i neke druge projekte, ali da je za sve neophodna politička stabilnost.
Kozarić ukazuje da je industrijska proizvodnja u 2013. iznosila 6,2 odsto, inflacija je bila 0,8 odsto, nezaposlenost 27,5 odsto, prosječna plata u BiH 828 KM, dok je spoljni dug iznosio 7,33 milijarde KM ili 28,6 odsto BDP.
Guverner Centralne banke navodi da je prošle godine ukupan dug BiH iznosio oko 11 milijardi KM ili 36 odsto BDP, dok su strane investicije bile 493,4 miliona KM.
Te investicije su veće su za 50 miliona KM u odnosu na 2012, kada su iznosile 449 miliona KM, navodi Kozarić i napominje da su devizne rezerve najveće nakon osnivanja Banke, te da su iznosile 7,068 milijardi KM.
"BiH će ove godine morati da izdvoji 855 miliona KM za servisiranje spoljnog duga, što je značajan iznos, ali su ga budžeti na svim nivoima, prije svega entitetski, ukalkulisali u svoje obaveze", navodi Kozarić.
Prema zakonu o javnom dugu i garancijama, servisiranje je prvi prioritet BiH, pa on ne sumnja da će svi /vlade u BiH/ naći snage i resurse da isfinansiraju svoje obaveze.
Kozarić podsjeća da bord guvernera MMF-a zasjeda 31. januara, te da se očekuje odobravanje tranše od 94 miliona KM za BiH. Naglašava da će se razmatrati i prijedlog produženja stendbaj-aranžmana do 30. juna 2015. i novo zaduženje od oko 300 miliona KM.
"Novim zaduženjem u BiH bila bi zadržana fiskalna ravnoteža u izbornoj godini, jer će deficit biti ispod tri odsto, a on ima svoje izvore finansiranja.
Procjena je da postizborne koalicije idu dosta sporo, tako da se za taj period žele izbjeći neka veća iznenađenja. Smatram da je to dobro", navodi Kozarić.
Guvrener naglašava da je bankarski sektor u BiH i dalje stabilan, dobro kapitalizovan i likvidan, uzimajući u obzir dvije milijarde KM preko obavezne rezerve, koje komercijalne banke u BiH drže u Centralnoj banci.
"Kada se pogleda kreditni plasman od 16 milijardi KM /55 odsto privatnim preduzećima i realnom sektoru, 45 odsto stanovništvu/, prvi put privatna preduzeća 'vode'", objašnjava Kozarić.
On ocjenjuje da je 1.800 KM, koliko iznosi zaduženost BiH po glavi stanovnika, iscrpilo fizička lica, tako da se banke ipak okreću privatnim preduzećima.
Kozarić podsjeća da su za devet mjeseci prošle godine komercijalne banke ostvarile dobit od oko 110 miliona KM i upozorava da je bankarski sektor, ipak, u prošloj godini bio u gubitku, jer će neke banke evidentirati znatne gubitke u poslovanju.
Guverner podsjeća da Centralna banka ima mandat koji je vezan za monetarnu stabilnost, cjenovnu i finansijsku, što joj je i osnovni zadatak, te da je ona neprofitna organizacija koja svoje poslovne rezultate ostvaruje zahvaljujući odnosima na finansijskom tržištu.
"Naš najveći doprinos je monetarna stabilnost, a tu nema iznenađenja, što pokazuju i depoziti koji su u 2013. iznosili oko sedam milijardi KM, od čega je 55 odsto u stranoj, a 45 u domaćoj valuti", napominje Kozarić.
On poručuje da u ovoj godini svi u BiH moraju snaći snage da se bave ekonomskim pitanjima, te da treba cijeniti i poštovati svakog poslodavca koji zapošljava makar jednog čovjeka i plaća doprinose za njega.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.