Analize

Loša računica proizvođača sijalica

Loša računica proizvođača sijalica
Loša računica proizvođača sijalica

Često su se upravo evropski proizvođači sijalica optuživali za uticaj kojim je EU zabranio "obične" sijalice. Politički, takav uticaj se i na ovim izborima pokazao kao katastrofa, a i proizvođačima se to nije isplatilo.

Volgang Dehen, predsjednik uprave njemačkog proizvođača sijalica i svjetlećih tijela "Osram", objavio je kako mora "spustiti očekivanja" profita za ovu godinu i kako je, "s obzirom na pad u tradicionalnom poslu opšte rasvjete, već i naš cilj postići prošlogodišnji promet, postao pravi izazov", piše Deutsche Welle.

Naime, posao ide prilično loše. Često se upravo holandski "Phillips", najveći proizvođač sijalica i svjetlećih tijela u Evropi, optuživao zbog uticaja u Briselu kako bi postigao zabranu običnih, dakle sijalica sa žarnom niti zbog "prevelike potrošnje energije".

Bez obzira za šta se zalagali zaštitnici okoline, takva intervencija "super-Evrope" ekonomski zaista nema nikakvog smisla; ako je električna energija dovoljno skupa, onda će i građani kupovati sijalice koje troše "manje struje" i bez nekakvih zabrana i propisa. A do onda, što se Brisela uopšte tiče kakvu sijalicu imamo u svjetiljci na noćnom ormariću?

Unosna "zaštita okoline"

Takve intervencije lobija na politiku Evropske unije svakako su pomogle uspjehu kritičara Evrope na nedavnim izborima za Evropski parlament. Makar treba naglasiti kako nikad nije dokazano da su proizvođači sijalica "pisali" taj propis, niti da su nekom dali novac ili druge usluge da bi "stare" sijalice bile zabranjene. Ali je postojala otvorena "simpatija" za inicijativu zaštitnika okoline da u EU budu dozvoljene samo štedne sijalice. Tu je svakako prednjačio "Phillips", ali i "Osram" nije imao ništa protiv.

Računica je veoma jednostavna: sijalica sa žarnom nije izmišljena odavno, tehnologija je vrlo jednostavna i fabrika ima po čitavom svijetu. Zato su takve sijalice bile besramno jeftine i evropskim proizvođačima se jedva isplatilo da ih uopšte proizvode. S druge strane, štedne sijalice su koštale i desetak puta više od "običnih", a i o kvalitetu svjetla se još uvijek može raspravljati. Zato je i zabrana "starih" sijalica garantovala odličan posao sa "zaštitom okoline".

I "Osram", tada još u potpunom vlasništvu koncerna "Siemens", ulagao je golema sredstva u istraživanje ekoloških načina osvjetljavanja. Godine 2012. je to bilo još 6,3% prometa čitave kompanije - a promet je te godine bio oko 5,4 milijarde evra. S druge strane, čak sedamdesetak postotaka prometa je realizovano upravo sa sijalicama "visoke energetske djelotvornosti".

Nemoguće stalno postaje moguće

Čini se kako je u novim tehnologijama rasvjete razvoj bio čak i brži od poslovnog interesa tradicionalnih proizvođača sijalica.

Još prije nekoliko godina niko nije vjerovao da LED, svijetleća dioda, uopšte može svijetliti u nekoj drugoj boji osim crvene ili, u najboljem slučaju zelene ili žućkaste. Onda se ipak pojavila i svjetleća dioda sa silicijum karbidom koja je davala plavo svjetlo, ali su još uvijek tvrdili kako je "tehnički nemoguće" da svijetli bijelom svjetlošću.

Onda je ipak, tehničkim trikom konverzije talasne dužine svjetlosti, ta plava zasvijetlila bijelom svjetlošću, ali i onda su se tehničari zaklinjali kako će njena svjetlost ostati prilično slabašna i jedva podesna za "običnu" rasvjetu.

Onda su se pojavile i svijetleće diode snažnog svjetla; iako nisu baš jeftine, preko noći su osvojile i reflektore naših automobila i naše lustere.

Naravno da su i evropski proizvođači prisutni na tržištu svijetlećih dioda, ali postoje dva problema. Prvi je što je i tu Daleki istok već postao golemi proizvođač i uporno spušta cijene takvim "LED sijalicama". Drugi problem je možda još gori za "Osram", "Phillips" i druge proizvođače: svijetleće diode ne samo da su izuzetno štedljive, nego su gotovo vječne.

Još uvijek rade neki uređaji (džepni kompjuteri) iz sedamdesetih godina prošlog vijeka u kojima su ekrančići zapravo prve svijetleće diode. Mada su one vrlo osjetljive ako se izlože visokim temperaturama, izračunati radni vijek svijetleće diode može biti i 100.000 sati.

Naravno, to je dobra vijest za nas korisnike, ali loša vijest za proizvođače sijalica. Jer bez tog angažmana za zaštitu okoline i da je ostalo sve po "starom" i "običnim" sijalicama, sijalici od 75 Watta je radni vijek najviše petstotinjak sati. A onda treba - kupiti novu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije