Mala potrošnja odbija dolazak velikih centara

BANJALUKA - Sa manje od sto metara kvadratnih "šoping" prostora na 1.000 stanovnika BiH zajedno sa Srbijom i Grčkom spada u evropske zemlje sa najmanjom površinom prodajnog prostora, potvrdila su najnovija GfK istraživanja.

Stručnjaci smatraju da su siromaštvo i niska kupovna moć građana BiH jedan od osnovnih razloga zbog kojih BiH bilježi nizak prosjek šoping prostora.

 "BiH je na dnu ove ljestvice zbog teške ekonomske situacija, ali i male potrošačke baze", smatra Zoran Pavlović, ekonomski stručnjak, dodajući da je razlog tome i činjenica da su mogućnosti snabdijevanja trgovačkih lanaca ograničene, jer domaća privreda nema ozbiljniju proizvodnju finalnih proizvoda koji bi u njima mogli biti plasirani.

On je podsjetio da je BiH zemlja u koju su trgovački lanci počeli dolaziti tek nakon 2000. godine i istakao da u BiH mali broj trgovačkih centara drži monopol na tržištu.

"Zbog toga što na domaće tržište nije ušlo više ino-trgovačkih lanci, neki postojeći centri postavljaju uslove domaćim isporučiocima, pa se dešava da njihova marža zna prelaziti i 15 odsto", kazao je Pavlović i objasnio da je zbog takvih uslova roba kod nas i dalje skupa u odnosu na tržišne centre koji postoje u drugim zemljama.

Prema njegovim riječima, ipak je pohvalno što u trenutnim uslovima najveći domaći trgovački lanci: FIS, "Robot" i "Bingo", cjenovnom konkurentnošću postaju sve popularniji među domaćim potrošačima.

Stručnjaci se slažu da BiH u trenutnim tržišnim uslovima trpi dvostruku štetu, jer s jedne strane nema razvijenu konkurenciju u domenu tržnih centara, dok kupovna moć građana nije takva da bi se povoljniji međunarodni lanci uključili na naše tržište.

O tome koliko je kriza odgodila dolazak velikih centara u BiH slikovito govori primjer početka izgradnje "Delta City centra" u Banjaluci. Početak izgradnje 50.000 metara kvadratnih velikog šoping mola prvi put bio je najavljen za april 2009. godine. Od tada do danas od početka izgradnje nema ništa. U "Delta holdingu" su posljednji put prije tri mjeseca najavili da od ove investicije nisu odustali, te da je odgođena za 2014. godinu.

Dragovan Petrović, generalni sekretar Pokreta potrošača RS, smatra da kriza i niska platežna moć domaćih potrošača isključuju dolazak novih stranih tržnih centara kod nas.

"Sadašnji iznos broja kvadrata trgovačkih centara u BiH je i više nego što je potrebno da zadovolji mogućnosti domaće potrošnje. Mislim da stranim trgovačkim lancima nije u interesu da dođu u zemlje gdje ne mogu da ostvare značajniji profit i za njih je to veoma jednostavna tržišna računica", rekao je Petrović.

On je konstatovao da je, s obzirom na konstantan trend pada platežne moći građana, veliko pitanje koliko će i postojeći trgovački centri ubuduće imati posla.

Najviše šoping centara na sjeveru Evrope

Na vrhu ljestvice zemalja sa najviše "šoping" prostora, daleko ispred svih, pozicionirala se Norveška sa 700 metara kvadratnih trgovačkog prostora na 1.000 stanovnika.

Iza Norveške se na drugoj poziciji, sa skoro 400 kvadrata našla Švedska nakon koje sa 380 metara kvadratnih dolaze Estonija i Island.

Istraživanje je pokazalo da Austrija i Slovenija bilježe prosjek od 300 metara kvadratnih trgovačkog prostora, dok susjedna Hrvatska ima 260 metara kvadratnih na 1.000 stanovnika.