BEOGRAD - Ocjenu nekih uglednih međunarodnih ekonomista, ali i pojedinih srpskih političara, da je u periodu ekonomske krize saradnja sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) veoma problematična, pa čak i "fatalna", ne dijeli većina domaćih ekonomskih funkcionera i eksperata.
Guverner Narodne banke Srbije Dejan Šoškić, ali i većina drugih domaćih eksperata, smatraju, naime, da Srbija ni ubuduće neće moći bez saradnje sa MMF.
Šoškić i njegovi istomišljenici ističu da je jedan od prvih zadataka nove vlade obnova pregovora sa Fondom, u cilju produžetka jesenas postignutog aranžmana iz predostrožnosti sa tom međunarodnom finansijskom institucijom.
Čelnik NBS je, naime, neposredno nakon proteklog proljetnog zasjedanja MMF i Svjetske banke, od 18. do 20. aprila u Vašingtonu, izjavio dopisniku Tanjuga iz SAD da "svako odsustvo aranžmana sa MMF-om u ovom trenutku bi značilo pogoršavanje slike o Srbiji, kao zemlji koja dugoročno uspijeva da održi prihode i rashode pod kontrolom."
Prestanak saradnje sa MMF bi, kako ukazuje guverner NBS, svakako bi uticao i na rast cijene kojom Srbija finansira vlastiti spoljni dug.
Ekonomista Nebojšja Savić tvrdi da Srbija mora bezuslovno nastaviti saradnju sa MMF-om, a najvažniji razlog je sto je naša zemlja već početkom ove godine osjetila šta znači izostanak te saradnje, kada je dinar naglo oslabio.
"Za Srbiju je jako važno da relevatne međunarodne finansijske institucije a prije svega MMF, daju svoju ocjenu i mišljenje o tome šta se dešava u srpskoj privredi i da to bude pozitivno, kako bi međunarodno finansijsko tržište pozitivno reagovalo, u smislu priliva dodatnog kapitala", kaže Savić za Tanjug.
Ugledni američki eknomista Džozef Štiglic nema, međutim, povjerenja u MMF i tvrdi da su drastične mjere štednje koje Fond propisuje svojim klijentima "pogrešno rješenje", koje ne funkcioniše na pozitivan način u kriznim uslovima.
Štiglic, koji je i dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju, je od početka ove godine u više navrata oštro kritikovao MMF zbog politike prema Grčkoj i drugim prezaduženim državama evrozone, optuživši tu globalnu međunarodnu finansijsku organiuzaciju da te zemlje "gura u još dublju krizu."
Čuveni ekonomista tvrdi da se kriza dugova u zoni evra nikako ne može riješiti "stezanjem kaiša". Umjesto toga valjalo bi, mišljenja je Štiglic, podstaći privrednu ekspanziju, putem stimulisanja državne potrošnje.
Prema formuli koju zagovara Štiglic, države koje se suočavaju sa duzničkom krizom ne treba da slušaju savjet MMF koji zahtijeva ograničenje budžetske potrošnje, već sve karte da bace na rast privredne aktivnosti i zaposlenosti.
Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Ljubodrag Savić tvrdi, međutim, da Srbija, u postojećoj teškoj ekonomskoj situaciji, nema mnogo izbora i da treba da nastavi finansijski aranžman sa MMF.
Savić kao osnovne razloge za prodžetak saradnje sa Fondom navodi kretanje deviznog kursa, koji i uz redovne intervencije Narodne banke Srbije (NBS) ne miruje, ali i činjenicu da prisustvo MMF u našoj zemlji pruža stranim investitorima dodatnu garanciju za stabilnost ekonomskog sistema .
"Šta god mi o MMF mislili, on je garancija za dolazak investitora, pruža sigurnost i povjerenje ulagačima, prije svega povodom makroekonomske stabilnosti", naglasio je Savić u izjavi Tanjugu.
Prema mišljenju ekonomiste Danijela Cvetičanina, Srbija se sada i "ne pita da li bi trebalo ili ne da nastavllja arnažmane sa MMF-om, jer se toliko već zaglibila u dugove, da u suštini Fond odlučuje o tome da li hoće ili neće da sarađuje sa Srbijom.
Cvetičanin ističe da su neke od preporuka MMF-a dobre za Srbiju, a druge nisu i da se većina tih preporuka ipak može se smatrati korisnim, iako teško izvodljivim.
On je kao primjer teško izvodljivih preporuka MMF naveo zalaganje Fonda za smanjivanje javne potrošnje, dok istovremeno Evropska komisija i ambasadori EU u Beogradu insistiraju na rješavanju mnogih pitanja, preko nezavisnih agencija, komisija, servisa i stotina novih institucija, koje povećavaju javne rashode.
"Srbija mora poslušno da slijedi i jedna i druga naređenja iako su protivrječna", zaključio je Cvetičanin.
U domaćoj javnosti je tokom tekuće izborne kampanje bila zapažena i više puta ponovljena izjava zamjenika premijera i ministra policije Ivice Dačića da Srbija ne treba po svaku cijenu da nastavi saradnju sa MMF.
Dačić, koji je i kandidat koalicije SPS-PUPS-JS za predsjednika Srbije, poručio je u subotu - na predizbornom mitingu u Novom Sadu - da ukoliko on bude izabran na tu funkciju predstavnici Međunarodnog monetarnog fonda neće moći da kroje politiku naše zemlje.
Ističući da je bord direktora MMF-a razmatrao predlog da Srbija treba još da "stegne kajš" u ovoj krizi, Dačić je poručio da ukoliko bude izabran za predsjednika, oni u tom slučaju mogu da "pakuju stvari i idu odavde".
Bivši potpredsjednik Vlade Srbije Božidar Djelić izjavio je, međutim, u intervjuu koji je dao za novosadski "Dnevnik", da je nastavak saradnje sa MMF u interesu naše zemlje.
Djelić je naglasio da je MMF potreban Srbiji, a ne Srbija MMF-u.
On je rekao, komentarišući ocjene da bi saradnju sa Fondom trebalo prekinuti, da je nastavak aranžmana sa MMF odlična garancija za investitore da će Srbija nastaviti da vodi odgovornu politiku.
I ekonomista Jurij Bajec je saglasan da svakako treba nastaviti saradnju sa MMF.
"Najvažniji zadatak nove vlade je da zadrži kredibilitet Srbije, uspješno kontroliše javne rashode, nastavi zaustavljene pregovore s MMF i sve to obavi u sklopu rebalansa budžeta", naglasio je Bajec.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.