Ako na svijetu postoji nešto što se može nazvati strateška sirovina, onda je to nafta.
Zbog tog "crnog zlata" vode se ratovi, ruše vlade. Cijena tog goriva svjetske ekonomije može da uspori ili ubrza konjukture. U principu, cijena nafte veoma je osjetljiva na sve vrste poremećaja, piše DW.
To što je dugo smatrano maltene zakonom prirode, čini se da trenutno ne funkcioniše. Cijena nafte posljednjih mjeseci pala je za više od 20 odsto - uprkos teškim krizama u nekim zemljama koje spadaju u veće proizvođače: Rusija je dio krize u Ukrajini, u Iraku se vode teške borbe sa radikalnim islamistima "Islamske države", Nigerija je pogođena epidemijom ebole u zapadnoj Africi...
Robert Bardžis, glavni ekonomista za tržišta u razvoju u DBR (Deutsche Bank Research) u Londonu, pad cl,ena nafte objašnjava klasičnim kategorijama ponude i potražnje. Dva faktora su od presudnog značaja: zabrinutost za ekonomski razvoj u Evropi i nekim zemljama u razvoju, plus velika ponuda nafte na tržištu, uglavnom zbog revolucije u Sjedinjenim Državama, koja to gorivo masovno proizvodi od škriljaca.
Niska cijena nafte za Rusiju bolnija od sankcija
Sredinom oktobra DBR je objavio studiju o posledicama niskih cijena nafte za zemlje koje spadaju u najveće proizvođače nafte. Ekonomisti su takođe istraživali koja cijena nafte je potrebna tim zemljama za finansiranje budžeta.
Rusija najmanje 45 odsto svog budžeta finansira prihodima od izvoza energije. Pritom je cijena gasa povezana sa cijenom nafte. Prema podacima DBR-a, Rusiji je potrebna cijene nafte od oko 100 dolara po barelu da bi izbalansirala svoj budžet. Trenutno, cijena je znatno niža, oko 85 dolara po barelu.
To ima ozbiljne posljedice, smatra Stefan Majster analitičar Njemačkog društva za spoljnu politiku (DGAP): "Ruski budžet nije dovoljno finansiran i ozbiljno je ugrožen, uzmu li se u obzir i sankcije Zapada, kao i stagnacija privrede u toj zemlji".
Majster ide i dalje, i kaže da je uticaj niske cijene nafte za Rusiju znatno bolniji od sankcija Zapada.
Saudijska Arabija i SAD protiv Rusije?
I tako, teorije zavjere cvjetaju. U Rusiji dobro pamte osamdesete. I tada je cijena nafte bila toliko niska, da je to bio jedan od razloga za raspad Sovjetskog Saveza. Na to je nedavno podsjetio Nikolaj Patrušev u intervjuu za provladin list "Ruskaja gazeta". Sekretar Savjeta za nacionalnu bezbjednost Rusije izjavio je da su Sjedinjene Države prije tri decenije izazvale pad cijena nafte kako bi Sovjetski Savez dovele do bankrota.
Izvještaj ruskog Instituta za strateške studije RIP, takođe objavljen sredinom oktobra, dolazi do sljedećeg zaključka: trenutni pad cijena nafte plod je sporazuma između SAD i Saudijske Arabije.
I zaista, Saudijska Arabija do sada nije pokazala nikakvu namjeru da stabilizuje cijene nafte tako što bi, kao što je to uobičajeno - smanjila proizvodnju. Naprotiv, u septembru ju je čak malo i povećala. Istovremeno, Saudijska Arabija je odbila zahtjev Venecuele za održavanjem vanrednog sastanka Organizacije zemalja izvoznica nafte - OPEK. Redovni sastanak biće održan krajem novembra i tek tada će biti riječi o prezasićenosti tržišta.
Saudijska Arabija, doduše, takođe "pati" zbog niske cijene nafte, jer njoj je za uravnoteženi budžet potrebna cijena od oko 99 dolara po barelu. Ali Saudijska Arabija je tokom godina visokih cijena nakupila rezerve od oko 450 milijardi dolara.
Iranu potrebni petro dolari
Drugačije stoje stvari sa Iranom, vječnim rivalom Rijada u borbi za uticaj na Bliskom istoku, kaže Kirsten Vestfal iz berlinske fondacije "Nauka i politika" u intervjuu za Dojče vele.
"Teheranu je očajnički potreban prihod od nafte. Iran se tješi da je pad cijena kratkog vijeka, ali ta zemlja je od 2011, zbog sankcija Zapada, izgubila više od polovine svojih prihoda od nafte. Da bi pokrila svoj budžet, potrebna joj je cijena nafte od najmanje 125 dolara po barelu", dodaje ona.
Iranski ministar za naftu Bijaa Zanganeh, smatra da je za pad cijena direktno odgovorna Saudijska Arabija. Rijad je preplavio svjetsko tržište.
Iranski radio za inostranstvo 12. oktobra je javio da je Teheran snizio cijenu nafte na saudijski nivo.
Podudarnost interesa
Visoka cijena nafte ograničava fleksibilnost Irana u pregovorima oko nuklearnog programa. Što manje Teheran zarađuje od nafte, to više mu je važnije ublažavanje sankcija koje mu je uveo Zapad.
Vestfal smatra je teza da su Saudijska Arabija i SAD povećale proizvodnju nafte kako bi izvršile ekonomski pritisak na Rusiju i Iran - spekulacija, ali priznaje da se tu njihovi interesi podudaraju.
Vašingtonu je sigurno drago što se i Venecuela našla pod pritiskom. Toj zemlji potrebna je cijena od čak 162 dolara za barel da bi izbalansirala budžet.
Međutim, i proizvođači nafte u samim Sjedinjenim Državama zavise od cijene nafte. Inače im se posao ne isplati...
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.