Privatizacije banjalučkih privrednih preduzeća zapravo predstavljaju grčevitu borbu za gradsko građevinsko zemljište, ali i za mnogobrojne poslovne prostore u najatraktivnijoj banjalučkoj ulici - Gospodskoj.
Prije rata i tajkunskog "naleta", u Ulici Veselina Masleše, popularnoj Gospodskoj, nalazili su se poslovni prostori i prodavnice najznačajnijih privrednih preduzeća onoga vremena.
Svoje objekte u Gospodskoj ulici imali su, između ostalih, slovenačka fabrika obuće "Peko", zagrebačka "Astra", "Muzička naklada", "Jugoton", "Poljoeksport" iz Sarajeva, "Merkur" iz Bačke Palanke, Savremena modna konfekcija "1. maj" iz Pirota, kranjska "Planika" (koja i danas radi u jednom haustoru Gospodske ulice), splitska "Jugoplastika", čuvena fabrika obuće "Borovo", kasnije privatizovani i uništeni "Cvjećar", Tvornica obuće "Bosna", "Zlatara" iz Majdanpeka, beogradski "Beko".
Danas Gospodsku ulicu posjeduju najpoznatiji tajkuni i biznismeni ovoga grada i njegove okoline - Mladen Milanović Kaja, Pantelija Damjanović, Veselin Malbašić, Ljubo Ćubić i Brane Janković. Oni su kupili gotovo sve objekte u Gospodskoj ulici, a ujedno su vlasnici i drugih značajnih nekretnina u Banjaluci, poput Robne kuće "Centar", koja je Milanovićevo vlasništvo i koja ne radi cijelih 12 godina. Prodaja Gospodske ulice išla je u dva smjera - jednu grupu prodavaca činila su ona pravna lica čije je sjedište bilo van RS, dok su drugu činila ona sa sjedištem u RS. U oba slučaja, tvrde stručnjaci, nekretnine su prodavane ili preuzete kroz privatizaciju matičnih državnih preduzeća za 10 ili 20 odsto njihove realne cijene.
Prema papirima, koji su u posjedu "Nezavisnih novina" i portala "Capital.ba", Gospodska ulica je prije rata raspolagala sa 10.935 kvadratnih metara poslovnih prostora. Cijena kvadrata u Gospodskoj ulici danas se kreće između sedam i deset hiljada maraka, što znači da Gospodska ulica vrijedi između 70 i 100 miliona maraka. Najveću vrijednost kvadrat u Gospodskoj imao je u periodu između 2007. i 2010. godine, kada je kvadrat prodavan po cijeni od čak 15.000 maraka.
Banjalučki biznismen Brane Janković, koji je suvlasnik i banjalučkog hotela "Bosna" i GP "Krajina" (čiji su vlasnici takođe biznismeni Milenko Čičić i Borko Đurić), kupio je, saznajemo nezvanično, 180 lokala "Bosna trgovine" širom bivše Jugoslavije. Između ostalih - i lokal u Gospodskoj ulici. Drugim riječima, Janković je privatizovao objekte jednog od najvećih proizvodnih preduzeća u bivšoj BiH. Vlasnik RK "Beograđanka" je Pantelija Damjanović, čija supruga u prizemlju objekta vodi prodavnicu "Damjan", a sin na zadnjem spratu noćni klub "Kruna".
Milanović je vlasnik Robne kuće "Merkur" (836 kvadratnih metara), Robne kuće "Atina" (1.121,60 kvadratnih metara), poslovnog objekta "Stara pošta" (184,76 kvadratnih metara) - svi u Gospodskoj ulici. Milanović posjeduje još devet objekata u strogom centru Banjaluke (RK "Centar", poslovni prostori "Čelik", "Željezo", "Tehnograđa 1 i 2", "Merkur-2", "Grmeč", "Lauš" i "Tehnometal"), a od 2011. godine je i većinski vlasnik banjalučke "Tržnice". Milanović je u martu 2011. godine platio više od 30 miliona maraka za većinski paket akcija "Tržnice". Milanović je kupio i trgovački lanac "Merkur", koji je raspolagao trgovinama smještenim na najatraktivnijim lokacijama u centru Banjaluke. On je "Merkur" kupio za 716.677 KM i to starom deviznom štednjom.
Milanovićeva kompanija "MG Mind" suvlasnik je i drugih kompanija u RS i Banjaluci: "Bosna trgovine", "Parka KP", "Mrkonjićputeva". Milanović je vlasnik prostora u kojima se nalaze Komercijalna banka, "Planet obuća", zatim objekat nekadašnje prodavnice "Borovo", koji je Milanović nakon što je došao u njegov posjed izdao pod zakup "McDonald'su" po, kako saznajemo, cijeni od preko 40.000 KM mjesečno. Milanović je i vlasnik objekta u kojem se nalazi "Očna optika", kao i "Alpina", koja se vodi na njegovog zemljaka iz Mrkonjić Grada Nedeljka Kesića, dugogodišnjeg direktora "Hidroelektrana na Vrbasu" i visokog funkcionera nekadašnje Državne bezbjednosti RS.
Javnosti malo poznati funkcioner SRS RS i blizak prijatelj Pantelije Damjanovića Jovo Gelić vlasnik je poslovnog prostora u Batinom prolazu, odnosno objekta u kojem se nalazi prodavnica sportske opreme preko puta "Planike", kao i podrumskog prostora od nekoliko stotina kvadrata.
Prostor pekare "Gold" je u vlasništvu Nenada Luburića, RK "Kastel" (nekadašnja RK "Triglav") posjeduju četiri fizička lica s ravnopravnim vlasničkim udjelom, a među njima je i direktor NLB banke Radovan Bajić. Brane Janković je vlasnik CM-a, kao i "Đaksporta". Frizerski salon "Relaks" pripada Ljubi Ćubiću, a "Mango" Veselinu Malbašiću, koji je prostor iznajmio vlasniku lanca restorana "Mala stanica" Daliboru Šajiću. I bivši ministar privrede, energetike i razvoja RS Slobodan Puhalac ima svoje prostore u Gospodskoj, one u kojima se nalaze Banka Srpske i "Poljoexport".
Dragan Bulić Buljoni je svoje prostore u Gospodskoj ulici iznajmio "M:telu" i Raiffeisen banci. Gradska pivnica je u vlasništvu Nikole Vukelića. "Čajavčev" neboder, za koji svi vjeruju da je u potpunom vlasništvu Veselina Malbašića zbog njegovog prezimena koje se nalazi na vrhu ovoga solitera, pripada mnogim preduzećima i fizičkim licima. Najveći broj spratova u njemu zaista ima Malbašić, ali i mnogi drugi.
Predsjednik Sindikata trgovine, ugostiteljstva, turizma i uslužnih djelatnosti RS Goran Savanović smatra da je većina privatizacija objekata u Gospodskoj ulici pokrivena koprenom.
"Sigurno je da u tim privatizacijama ima mnogo nedefinisanih i prljavih stvari. Najbolji primjer za to je privatizacija 'Borova', odnosno 'Bonela', odnosno 'McDonald'sa'. Sve je to propalo, a nije smjelo da se dogodi tako. Jasno je da se ti objekti prodaju ili iznajmljuju pod veoma nepovoljnim uslovima", smatra Savanović.
Ekonomski analitičar Zoran Pavlović smatra da je Gospodska ulica završila u rukama nekolicine vještih ljudi, koji se sada na osnovu brzih poslova enormno bogate.
"Loš koncept privatizacije je omogućio i da Gospodska postane laka meta za mnoge tajkune. Ona je trebalo da bude izuzeta iz privatizacione mase, a grad je sredstva mogao da nadoknadi iz vlastitog budžeta. Zadnjih deset godina nikome nije u interesu da sačuva radna mjesta. Svi kolju vola zbog dvije šnicle. To se tako ne radi", tvrdi Pavlović.
Robna kuća "Centar"
Robna kuća "Centar" zatvorena je prije 12 godina. Ona je bila u vlasništvu kompanije "Merkur", koju je kupio Mladen Milanović Kaja. Prije završetka poslova, Kajin "Merkur" je zaključio ugovor o poslovnoj saradnji s Jankovićevom firmom "Sportline". Stavke toga ugovora nisu ispoštovane i između Kaje i Jankovića se sada vodi "debeli" spor i to je razlog zbog kojeg ne radi RK "Centar".
Robna kuća "Boska"
Privatizacija Robne kuće "Boska", nestanak ugovora, a potom i mjenica - dio su ogromne kriminalne priče u koju su umiješani najviši zvaničnici RS i vlasnik firme "Zekstra" Dragan Đurić. Ugovor o prodaji "Boske" potpisan je 8. oktobra 2008. godine. U ime prodavca, Vlade RS, potpisnik je bio ministar trgovine i turizma Predrag Gluhaković, dok je ugovor u ime kupca, konzorcijuma pravnih lica kojeg su činili "Zekstra grupa - Zekstra" iz Beograda i "Delta real estate", takođe iz Beograda, potpisao Dragan Đurić. Prodajna cijena bila je 3.000.000 evra, a kupac se obavezao da će izmiriti i 5.000.000 maraka duga, koje je RK "Boska" imala prema Poreskoj upravi RS i fondovima. Sedam godina nakon privatizacije Đurić nije ispunio gotovo ništa od navedenih odredaba i Vlada RS je raskinula ugovor s njim, a potom je prisilila IRB da u avgustu 2011. kupi obveznice RK "Boska" u iznosu od 15 miliona maraka.
Giganti nekad i sad
Poslovni portal "Capital.ba" i "Nezavisne novine" će serijom tekstova detaljno objasniti i podsjetiti kako su uništeni nekadašnji privredni giganti - banjalučka preduzeća koja su zapošljavala najveći broj radnika.
Čitajte u četvrtak:
Fondovi: DUIF-i od provizije uzeli 100 miliona KM
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.