BANJALUKA - Zavod za izgradnju Banjaluka nalazi se na rubu stečaja, iako je i katastarski i gruntovno vlasnik 0,37 odsto od 28 miliona kvadratnih metara gradskog zemljišta, odnosno oko 103.000 kvadrata.
To je 2008. godine i evidentirano protokolom između grada i ZIBL-a, a ZIBL posjeduje i urednu dokumentaciju da je gradsko zemljište čiji je vlasnik stečeno teretnim putem. Prosječna cijena gradskog zemljišta u Banjaluci, u zavisnosti od zone u kojoj se nalazi, kreće se u rasponu od 150 do 500 KM, pa nije teško izračunati da ZIBL u svom posjedu ima zemljište vrijedno nekoliko desetina miliona maraka. Iako se od ukupnog zemljišta u vlasništvu ZIBL-a od oko 103.000 kvadrata jedan dio odnosi na tzv. repove, odnosno dijelove parcela od po svega nekoliko kvadrata, ukupna vrijednost zemljišta opet se mjeri u milionima maraka.
Iz toga je jasno da zgrada ZIBL-a u strogom centru Banjaluke nije ono na šta su mešetari bacili oko, već da građevinski lobi mjerka višemilionski vrijedno zemljište kojeg želi da se dočepa kroz stečajni postupak u ovoj ustanovi. ZIBL je za posljednjih nekoliko godina od najveće i najreferentnije arhitektonsko-građevinske kuće u Srpskoj došao na rub stečaja. Uprkos tome što nije privatizovan, pošto je grad Banjaluka još vlasnik 67 odsto akcija, ZIBL iz niza razloga i te kako zaslužuje da se nađe u seriji tekstova o krahu banjalučke privrede.
ZIBL ove godine bilježi 50 godina od osnivanja, a pod današnjim nazivom radi od 1979. godine, kada su se ujedinili Preduzeće za izgradnju Banjaluka, Stručna služba SIZ-a stanovanja Banjaluka i Direkcija za izgradnju Regionalnog medicinskog centra Banjaluka. Tada formirano Društveno preduzeće ZIBL, u procesu famozne "pretvorbe" društvenog u državno vlasništvo, preimenovano je 1995. godine u Osnovno državno preduzeće Zavod za izgradnju. Postupak privatizacije državnog kapitala u ovom preduzeću započeo je 2003. godine, a okončan 2004. godine, kada je konačno preoblikovano u akcionarsko društvo u kojem grad Banjaluka ima nešto više od 67 odsto akcija. Najveći mali akcionar je Darko Tadić, koji kontroliše 17,3 odsto akcija, dok je ostatak u rukama sitnih akcionara, koji posjeduju od 0,24 do 0,37 odsto akcija.
Specifičnost ZIBL-a i ono što ovo preduzeće čini veoma interesantnim leži u činjenici da je ZIBL na osnovu propisa koji su važili do početka rata na ovim prostorima u ime investitora obavljao sve poslove u vezi sa građenjem. Pojednostavljeno, sve poslove, od dobijanja upotrebnih i građevinskih dozvola, pa do tehničkog prijema obavljao je ZIBL, a tek poslije tehničkog prijema, izgrađene nekretnine su prenošene na stvarnog vlasnika, odnosno u zemljišnim knjigama upisivane na investitora. Početkom rata taj proces je stao, pa su sve parcele i svi objekti čiju izgradnju je neko drugi platio ostali upisani na ZIBL, a grube procjene pokazuju da se njihova vrijednost mjeri desetinama, pa i stotinama miliona maraka.
To je i do danas otvoreno pravno pitanje, koje je dodatno zakomplikovano odlukom banjalučke gradske uprave iz 1996. godine, kada je više od 280 poslovnih prostora koje je ZIBL gradio udruženim sredstvima različitih preduzeća i investitora i koji su bili upisani na ZIBL preneseno na grad Banjaluku. Pošto je ZIBL u zemljišnim knjigama praktično bio samo formalni vlasnik pomenutih nepokretnosti, jer je njihova izgradnja finansirana sredstvima različitih investitora, njihovo prepisivanje na grad Banjaluku je pravno potpuno nedorečeno, a zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa između ZIBL-a, grada Banjaluka i investitora pomenutih nekretnina, sve će na kraju morati da dobije sudski epilog. U javnosti se godinama govori da motivi za još nerazjašnjeno ubistvo bivšeg radnika ZIBL-a Milana Vukelića leže u tome što je htio da objelodani nezakonite radnje upravo u vezi s prometom tih nekretnina.
Sunovrat ZIBL-a započeo je prije pet godina, a u decembru prošle godine gradska skupština je odgodila javnu raspravu i praktično stornirala odluku o formiranju gradske direkcije za izgradnju i razvoj, čime je zakočena ideja koja je predstavljala slamku spasa za ZIBL.
Naime, strategiju i elaborat o formiranju direkcije izradila je Gradska razvojna agencija, a njome je bilo predviđeno da se ta agencija, zatim Centar za razvoj i unapređenje sela, Turistička organizacija i ZIBL objedine i formira jedinstvena direkcija za izgradnju i razvoj koja bi bila smještena u atraktivnoj zgradi ZIBL-a u centru Banjaluke. Planiranom strategijom bi se povećala efikasnost i smanjilo budžetsko izdvajanje za rad gradskih ustanova, ali u decembru prošle godine sve je odgođeno na neodređeno vrijeme.
Svojevrstan paradoks predstavlja i činjenica da je direktor ZIBL-a Aleksandar Cvijanović, inače suprug premijerke RS, u oktobru podnio ostavku na direktorsku funkciju i prešao da radi u privatni Institut za građevinarstvo IG, koji se bavi praktično istim poslovima kao i ZIBL, čime je, kako tvrde upućeni, prekršio klauzulu konkurencije. Pored toga, Cvijanović je svom nasljedniku na čelu ZIBL-a Vojislavu Tešanoviću u amanet ostavio nekoliko neisplaćenih plata zaposlenima i katastrofalnu finansijsku situaciju.
Da je ZIBL praktično pred stečajem, prije nekoliko dana potvrdio je i sam direktor Vojislav Tešanović, koji je pred Skupštinom grada rekao da bi "ZIBL za najdalje šest mjeseci mogao otići u stečaj ukoliko ne budu preduzete mjere stabilizacije". Skupština grada je usvojila informaciju o poslovanju ZIBL-a za 2014. godinu, kao i zaključak da se formira posebna radna grupa sa zadatkom da dostavi prijedlog o izlasku ove gradske ustanove iz krize.
U usvojenoj informaciji se navodi da je ZIBL prošlu godinu završio sa minusom od 910.000 KM, a navodi se i da su prihodi od poslova koje je ZIBL obavljao za grad Banjaluku opali sa 1,5 milion KM u 2007. godini na svega 380.000 KM u prošloj godini. U informaciji se navodi i da su na smanjenje prihoda uticale i "stagnacija privrednih aktivnosti, globalna ekonomska kriza, konkurencija, te promjene u zakonskoj regulativi", ali upućeni tvrde da iza uništavanja ZIBL-a stoji moćni građevinski lobi koji je bacio oko na vrijednu imovinu i zemljište ove ustanove.
Krivični postupci zbog knjiženja zamljišta
Gradonačelnik Banjaluke Slobodan Gavranović, poslije sjednice gradskog parlamenta na kojoj je raspravljano o ZIBL-u, najavio je da će pokrenuti krivični postupak protiv odgovornih ukoliko se ispostavi kao tačno da je ZIBL sve gradsko zemljište preknjižio na sebe.
"Gradsko građevinsko zemljište bez odluke Skupštine grada niko nije mogao da prenese na sebe, pa ni ZIBL. Ukoliko je tačno da je to urađeno, tražiću da se protiv odgovornih pokrene krivični postupak", rekao je Gavranović.
Sa druge strane, direktor ZIBL-a Vojislav Tešanović rekao je da je situacija veoma kompleksna kada je riječ o gradskom građevinskom zemljištu i njegovom knjiženju na ZIBL.
"To se dešavalo prije 10-15 godina i bilo je nekog knjiženja preko zadruga. Nisam imao vremena da se bavim time, ali to dio po dio rješavaju naši pravnici u dogovoru sa Gradskom upravom", rekao je Tešanović.
Direkcije za razvoj i izgradnju još u opciji
Zdravko Josipović, potpredsjednik Skupštine grada, kratko je rekao da gradska uprava nije odustala od ideje o formiranju Direkcije za razvoj i izgradnju koja praktično predstavlja spas za posrnuli ZIBL.
"Realizacija te ideje je odgođena, ali se od nje nije odustalo. Ocijenjeno je da bi formiranje direkcije doprinijelo bržem i efikasnijem radu u korist građana, tako da će se ići na realizaciju te ideje i strategije", kaže Josipović.
Giganti nekad i sad
Poslovni portal "Capital.ba" i "Nezavisne novine" će serijom tekstova detaljno objasniti i podsjetiti kako su uništeni nekadašnji privredni giganti - banjalučka preduzeća koja su zapošljavala najveći broj radnika.
Čitajte u ponedjeljak:
Urbanistički zavod RS: Od Vlade, preko Jove, do gašenja
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.