BANJALUKA - Ukupne direktne strane investicije u BiH za prva tri kvartala ove godine iznose 208,46 miliona maraka, i nešto su veće nego u istom periodu prethodne godine, pokazuju revidirani podaci Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Međutim, ako se uzme u obzir da se više od polovine tih ulaganja, odnosno oko 105 miliona maraka, odnosi na samo jednu investiciju, i to u firmu "EFT - Rudnik i termoelektrana" Stanari, vidljivo je da je, nažalost, riječ o izolovanim slučajevima, što samo stvara iluziju o pozitivnim kretanjima kada su u pitanju direktna strana ulaganja.
Inače, revidirani podaci Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, dobijeni evidentiranjem novoregistrovanih ulaganja na osnovu sudskih rješenja o vlasništvu, pokazuju da direkta strana ulaganja u BiH u trećem kvartalu ove godine iznose 132,82 miliona maraka.
"Direktna strana ulaganja u prvom kvartalu ove godine iznosila su 35,29 miliona maraka, dok su u drugom kvartalu bila 40,35 miliona KM i u oba ta kvartala su manja nego u istom periodu prošle godine", pokazuju podaci Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
U dokumentu Direkcije za ekonomsko planiranje (DEP) BiH o direktnim stranim ulaganjima u BiH navedeno je da je, pored ulaganja u oblast proizvodnje, koja u ukupnim investicijama učestvuje sa više od 50 odsto, novoregistrovani uloženi strani kapital značajan u oblasti trgovine, gdje učestvuje sa 28,6 odsto, zatim u oblasti usluga 14,4 odsto, te u oblasti bankarstva i finansija s učešćem od četiri odsto.
"Usporeni privrdni rast praćen smanjenim direktnim ulaganjima iz zemalja Evropske unije i zemalja iz okruženja neodložno se odražava i u BiH na tokove direktnih stranih ulaganja", naveli su u DEP-u i dodali da ulaganja u elektroenergetski sektor i buduća ulaganja u infrastrukturne projekte predstavljaju realnu osnovu i pretpostavku za dalja ulaganja i razvoj BiH.
Duljko Hasić, ekonomski analitičar Spoljnotrgovinske komore BiH, rekao je da prema ovim podacima i činjeničnom stanju nema disperzije stranih ulaganja u BiH i ona su zato prvenstveno usmjerena samo na jednu investiciju, kao u ovom slučaju, a koja odnosi više od polovine ukupnih stanih investicija u BiH u jednom periodu.
"A u ostalom, kada su u pitanju proizvodnja, telekomunikacije i ono što je značajno i bitno za BiH i njen ekonomski razvoj, gotovo da i nema značajnijih investicija", rekao je Hasić. On je dodao da ni prethodne godine nisu bile drugačije nego što je 2014. godina i gotovo da se ništa nije promijenilo, pa su uzorci ovakvih rezultata, kada su u pitanju direktne strane investicije, bili izolovani.
On je podsjetio da je slična situacija kao sada, kada jedna investicija odnosi više od 50 odsto ukupnih investicija, bila i u vrijeme privatizacije komercijalnih banaka u BiH i u periodu njihovih dokapitalizacija kada su dominirala ulaganja u finansijski sektor. Tako je bilo, kako je naveo, u slučajevima ulaganaja u "Mittal Zenica", privatizacije "Telekoma Srpske" i naftne industrije RS, kada je tih svega nekoliko velikih ulaganja potpuno zamaglilo stvarnu sliku i iluziju o pozitivnim trendovima kada su u pitanju direktna strana ulaganja.
"Uzroke svega toga treba tražiti u nepostojanju politike privlačenja stranih ulaganja, koja bi se prvenstveno temeljila na dobrom ambijentu i podsticaju novih investicija", smatra Hasić. On ističe da ni u narednom vremenskom periodu, s obzirom na to da ne postoji dobar zakonodavni okvir, dobra promocija i dobar podsticaj, ne možemo nešto spektakularnije očekivati.
Kao pogrešan ocijenio je i cjelokupni odnos prema investicijama, gdje se uvijek govori o direktnim stranim investicijama i konstantno diskriminišu domaći ulagači.
"Moraju biti urađene temeljne reforme i mora doći do strateškog zaokreta, kako u kreiranju povoljnijeg poslovnog ambijenta, tako i u tretmanu samih investicija, uključujući i domaće", zaključio je Hasić.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.